Lažna borba protiv korupcije

Nakon što iz više pokušaja Parlamentarna skupština BiH nije htjela prihvatiti SDP-ov prijedlog zakona o oduzimanju nelegalno stečene imovine (prijedlozi su redovno aktivirani prije izbora 2002., 2006. i 2010.), ova se stranka spustila na federalni nivo u pokušaju ubiranja političkih poena i opet se suočila s demistifikacijom već znane predizborne igre.

Pravne nelogičnosti

 

Nezavisno od toga što u posljednjih nekoliko godina sudovi BiH bez ikakvih zakonskih smetnji oduzimaju kriminalno stečenu imovinu, SDP uporno pokušava potrebu formiranja agencije koja bi upravljala i gazdovala sudskim odlukama oduzetom imovinom zamijeniti instaliranjem agencije koja bi, umjesto sudova, po procjeni entitetskih državnih službenika, mogla oduzimati imovinu kome hoće i nakon toga je prodavati ili čak poklanjati!

 

Faksimil prijedloga zakona iz kojeg se vidi da se postupak oduzimanja imovine „može voditi prije pokretanja krivičnog postupka“ i da, “ukoliko nije propisano ovim zakonom”, sud primjenjuje odredbe Zakona o krivičnom postupku. Time je jasno da se, u odnosu na entitetski, u drugorazrednu poziciju degradira aktuelni državni zakon o krivičnom postupku

 

 

Zavisni direktor: Umjesto da direktora bira nezavisno VSTV, to bi trebala raditi Vlada FBiH, koja ga može i smijeniti

 

 

Nepoznavanje nadležnosti: Direktor ima status državnog službenika, a potpuno je suprotno zakonu da se državni službenik smije baviti istragama, odnosno rukovoditi poslovima policijskih službenika ili tužilaca

 

 

Prema ovom prijedlogu SDP-a koji će se naći pred Federalnim parlamentom u narednih dan-dva, u okviru Federalne vlade formirala bi se agencija čijeg bi direktora, umjesto nezavisnog VSTV-a, birala i smjenjivala ta ista Vlada FBiH.

Još gore, novoformirani upravni organ, odnosno agencija Vlade FBiH, kojem bi jedan od šefova bio i ministar pravde (primjerice, praktično procesuirani Zoran Mikulić), umjesto sudova, vršio bi oduzimanje imovine čak i „prije pokretanja krivičnog postupka”.

To je tek početak pravnih nelogičnosti u kojima je predviđeno da je SDP-ov zakon iznad Zakona o krivičnom postupku BiH te da agencija vrši edukaciju sudija i tužilaca, a finansijskim istragama, umjesto policijskih, upravljaju državni službenici, a ne tužioci, kako je to predviđeno sadašnjim zakonom.

Stvaranje uvjeta u kojima Federalna vlada može smijeniti direktora agencije svakih šest mjeseci i da on uopće ne bi bio nezavisan od aktuelne vlasti nastavak je pokušaja obaranja državnog krivičnog zakona i nezavisnosti policijskih, tužilačkih i sudskih institucija.

Stoga ne čudi da su negativna mišljenja i mnogo stručnih primjedbi, sugestija i komentara Federalnom parlamentu uputili Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV), Federalno tužilaštvo ili sudije Vrhovnog suda Federacije BiH, ali i predstavnici međunarodnih institucija.

Suština reakcija ne odnosi se samo na pravni amaterizam SDP-ovih „eksperata” nego i na već viđeni scenarij u kojem ova stranka želi nastaviti devastiranje pune nezavisnosti pravosuđa i, s druge strane, suprotstavljanje VSTV-a toj političkoj tendenciji.

 

Primjedbe Visokog sudskog i tužilačkog vijeća: Mišljenje od 8. novembra 2012. godine

 

 

Federalno tužilaštvo: Aktom od 9. 12. 2013. upoznaju Vladu FBiH i premijera Nikšića sa svojim primjedbama i komentarima na punih devet stranica teksta

 

Vrhovni sud Federacije: Na tri gusto kucane stranice upozorili na nejasnoće koje su “u praksi neprimjenjive”

 

Analizom pristiglih stručnih primjedbi lako je doći do zaključka da je u pitanju politički pokušaj uspostavljanja svojevrsne reket-agencije. Njeni uposlenici bi, praktično, mogli svakom nepoćudnom sudiji, tužiocu, ministru iz svoje ili rivalske stranke, neposlušnom poslaniku iz svoje ili druge političke opcije, direktorima agencija za provođenje zakona ili policijskim komesarima, poznatom ili bogatom čovjeku koji ne želi dati novac za SDP doći u kuću ili kompaniju i, prije eventualnog početka krivičnog postupka, izuzeti mu svu imovinu!

Uzmi i pokloni

U demokratskoj pravnoj praksi ovakvo nešto je nepoznato i neprovodivo, kao i to da organ uprave neke vlade – u ovom slučaju entitetske – bude iznad nezavisnog pravosuđa i čak, prema predloženom tekstu, umjesto VSTV-a vrši edukaciju tužilaca i sudija!?

Nadalje, ovaj prijedlog zakona koji obiluje diskutabilnim stavkama predviđa da agencija i njen direktor vrijednost oduzete imovine mogu sami procijeniti. Hipotetički, početnom cijenom se mogu otjerati realni ponuđači, a nakon što se oni ne jave, agencija i njen direktor imaju pravo oduzetu imovinu, vjerovali ili ne, pokloniti kome žele!

Nakon svega uopće ne čudi što je ova desetak godina stara zakonska ponuda o formiranju reket-agencije više puta odbijena na glasanju u Parlamentu BiH.

Pouke, očito, nisu izvučene. SDP to, moguće je, uopće i ne zanima. Jer kako drugačije objasniti novi pokušaj te stranke da jeftine poene u lažnoj borbi protiv korupcije uzme na entitetskoj razini, nezavisno od toga što se time ruši čak i vrlo teško uspostavljeni državni nivo u donošenju neophodnih zakona za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Još gore, kao da se, pod maskom tobožnje potrebe kažnjavanja kriminalaca koji su krali od države i naroda, žele srušiti ne samo zakonske odredbe na nivou BiH već i rezultati koje je zemlja uspjela postići kroz višegodišnji Strukturirani dijalog o pravosuđu između EU i BiH.

Taj dijalog je krucijalno doprinio punoj političkoj i finansijskoj nezavisnosti bh. pravosuđa. Isto se odnosi i na agenciju za provođenje zakona. No, to već duže vrijeme nekim političkim opcijama i političarima očito nije po volji.

Primjeri Turkovića, Kekerovića, Čauševića…

Potpuno je netačno da sada ne postoje efikasni pravni mehanizmi za oduzimanje nelegalno stečene imovine. BiH ima krivični zakon vrlo sličan onom u Hrvatskoj po kojem radi tamošnji USKOK i nepotrebno ga je devastirati entitetskim udarima.

Uostalom, to zorno pokazuju i realizirane presude Suda BiH kojima je nedavno oduzeta sva imovina Ziki Turkoviću i njegovoj supruzi Šejli, kao i drugima za koje se, sa zakonskim osnovom i presudom, utvrdilo da su je kriminalno stekli radeći s vođom zločinačkog klana.

Prije nekoliko mjeseci, na osnovu zahtjeva Tužilaštva BiH, blokirana je i kompletna imovina bivšeg direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO) Kemala Čauševića, a prošle sedmice izuzeta je i imovina optuženog biznismena Mlađena Kekerovića iz RS.

Toljaga u predizbornoj kampanji?

Ukoliko bi Federalni parlament usvojio SDP-ov prijedlog, prema tekstu predloženog zakona, u roku od 60 dana bili bi imenovani Upravni odbor i v. d. direktora. Agencija bi tako mogla startati s radom i prije početka oficijelne izborne kampanje. Time bi, uz pravni haos, SDP dobio disciplinsku toljagu s neslućenim mogućnostima njene zloupotrebe.

avaz