“Setup”: Kritika urbanističkog projekta „Centar Visoko“

Midhat Hajdarević 2014-06-04

Izradom urbanističkog plana „Centar Visoko“ dobiva se značajan dokument i plan izgradnje najužeg centra grada. Poseban akcenat plana stavlja se na razmatranje tokova pješačkog saobraćaja i formiranje novih prostornih vrijednosti. Također, planom se definiše i reguliše izgled fasadnih platna i volumeni stambeno-poslovnih objekata.

Jedan od početnih problema u razmatranju i valorizaciji plana predstavljaju nelogično postavljene granice obuhvata . U jednom dijelu plana u razmatranje se uzimaju sekundarne ulice i definiše kompletan blok sa unutrašnjim dvorištima, dok se sa druge strane izostavljaju neki od najznačajnijih objekata, koji ujedno definiraju fasadno platno glavne ulice u gradu. Osim nedostatka koji se odnosi na sam obuhvat, evidentni su i određeni nedostaci-neusaglašenost sa postojećim regulacionim planom, što se posebno odnosi na pitanje funkcionisanja saobraćajne mreže. Analizu urbanističkog plana uradili smo kroz četiri zasebne stavke: makro i mikro lokalitet,tipologijsko-kompoziciona analiza, Visoko grad bez trga i analiza urbanističkog plana sa saobraćajnog aspekta. Sama analiza plana se prvenstveno odnosi na prijedlog formiranja poslovnog objekta sa garažom u dva nivoa.

Makro i mikro lokalitet

Posmatrajući mikro lokalitet, odnosno planom uzeti obuhvat izgradnje garaže kapaciteta 46 parking mjesta, ima određene prednosti u cilju regulacije stacionarnog saobraćaja,te znatno povećava broj parking prostora na samoj mikro lokaciji. Međutim, posmatrajući širi obuhvat-makro lokalitet i razmatrajući funkcionisanjegradske saobraćajne mreže izgradnjom objekta na ovoj lokaciji, dodatno se opterećava funkcionisanje i protok. Detaljnije obrazloženje smo dali u saobraćajnoj analizi.

Tipologijsko- kompoziciona analiza

Predloženi objekat prema svojim tiplogijskim karakteristikama je kompleksan i savremen, sačinjen od dijela poslovnih prostora u prizemlju i prvom spratu, garaže u dva nivoa i dijagonalnom pješačkom šetnicom na nivou prvog sprata. Objekat svojom površinom poklapa maksimalni mogući gabarit i svojom dimenzijom zasićuje prostor. Izgradnjom planiranog objekta dobili bismo neprirodan i nametnut spoj postojećih objekata iz perioda Austro-Ugarske i novog objekta. Poseban problem je pozicioniranje volumena poslovnih prostora na prvoj etaži. Paraleno postojećim objektima postavlja se volumen sa komercionalnim sadržajima, a čime gubimo postojeće prostorne kvalitete i percipiranje ovog prostora kao otvorene javne površine. Smatramo da bi jedina logična izgradnja eventualno novog objekta na ovoj lokacija bila u nizu postojećih objekata ( Zemljišno-knjižni ured…), čime bi se kompletiraourbani potez, a nikako izgradnja sa unutrašnje strane poluotvorenog bloka.

Visoko grad bez trga…

Grad Visoko je jedan od rijetkih gradova bez definisane pješačke zone i trgova. Urbanističkim planom„Centar Visoko“, ostvaren je značajan pomak formiranjem aleje-šetnice prema rijeci Fojnici,kao i promjenom namjene prostora parkinga iza Gradskog kina u multifunkcionalni otvoreni javni prostor.

Međutim, na mjestu gdje je predviđeno formiranje poslovnog objekta sa garažom nalazi se najkvalitetniji prostor u samom srcu grada. Jedina ispravna namjena za ovu površinu je formiranje trga, koji bi predstavljao zajednički prostor i korist za sve građane Visokog.

Saobraćajna analiza

Mirujući saobraćaj predstavlja jedan od najvećih problema današnjice, kada je u pitanju upravljanje saobraćajem u gradovima. To se posebno odnosi na velike gradove i njihove centralne zone, ali taj problem se nameće i u manjim sredinama. Evidentno je da je taj problem prisutan i u centralnom dijelu Visokog. Većina gradova u Bosni i Hercegovini, a posebno u svijetu, ima izgrađenu pješačku zonu u centru grada, gdje nije prisutan saobraćaj motornih vozila.Tendencija je da se posebno ograniči saobraćaj individualnim vozilima. U velikim gradovima alternativa je korištenje javnog prijevoza, dok se u malim sredinama smanjuje atrakcija u centralnim zonama, a povećava se kapacitet parkirališta koja se pozicioniraju izvan centra, ali dovoljno blizu da zadovolje potrebe sadržaja u centralnoj zoni grada.

Prijedlog koji je obuhvaćen predloženim urbanističkim planom ima nekoliko pozitivnih rješenja. Ta rješenja se odnose na povećanje površina namijenjenih za pješački saobraćaj u samom centru grada, što obuhvata proširenje pješačke staze u Ulici Alije Izetbegovića, kao i površinu iza Gradskog kina u Ulici Matrakčijina. Sa aspekta planiranja saobraćaja u gradovima, rasterećenje centralnog dijela od strane motornog saobraćaja i povećanje površina namijenjenih za kretanje pješaka, odmor, rekreaciju i sl. se nameće kao jedino ispravno rješenje. Posmatrajući srednje dug vremenski period i cijeneći da potpuno zatvaranje Ulice Alije Izetbegovića, što bi definitivno trebao da bude dugoročni cilj naše lokalne zajednice, treba da bude obuhvaćeno izmjenom regulacionog plana, prethodno navedena rješenja se mogu smatrati pozitivnim.

Međutim, u urbanističkom projektu „Centar“ predložena je izgradnja objekta u užem centru grada, koji se odnosi na nekoliko poslovnih prostora, sa garažom na dva nivoa. Posmatrano sa saobraćajnog aspekta, izgradnja predloženog objekta ne može dobiti nijednu pozitivnu ocjenu. Prije svega postoje dva principa kod izgradnje etažnih parkirališta čija je cijena izuzetno visoka. To su:

– izgradnja parkirališta na sopstvenoj lokaciji pod unaprijed definisanim urbanističkim uvjetima uz obavezu upravljanja, eksploatacije i održavanja;

– izdvajanjem sredstava korisnika gradskog prostora na osnovu zakonskih propisa i formiranjem fondova za izgradnju javnih parkirališta kojima upravlja posebna komunalna služba grada.

Kada je u pitanju Općina Visoko i navedeni prijedlog, nijedan od prethodna dva principa nije ispunjen, u smislu da predviđeni poslovni prostori, sami po sebi, ne zahtijevaju predloženi kapacitet i definitivno ne opravdavaju tako skupo ulaganje. A svakako, prilikom realizovanja skupih investicija, sprovodi se cost/benefit analiza, koja bi u ovom slučaju definitivno bila nepovoljna.

Da bi se ocijenila potreba za parkiranjem u centralnoj zoni grada, neophodno je da se utvrdi način korištenja postojećih parkirališta na području općine Visoko, u smislu naplate parkiranja, kontrole naplate, načinu sankcionisanja prekršilaca i sl. Nakon toga je moguće razmatrati izgradnju dodatnih parkirnih kapaciteta koji, ni u kom slučaju NE SMIJU BITI U UŽEM CENTRU GRADA.

Lokacija objekta je izuzetno nepovoljna. U okolini predloženog objekta je trenutno situacija sa mirujućim saobraćajem izuzetno loša, te izgradnjom dodatnih prostora atrakcije (poslovni prostori, restorani i sl.) se povećava potreba za parkiranjem. Posmatrano sa aspekta saobraćajnog planiranja, navedena lokacija bi trebala predstavljati dio pješačke zone koja je neminovna u centralnom dijelu svakog grada, pa i Visokog.

Također, lokacija za parkiralište koji je planiran u sklopu ovog objekta se ocjenjuje kao veoma loša. Ulaz u garažu je izuzetno nepovoljan jer je isti izveden iz ulice koja svojim gabaritima ne zadovoljava postojeće zahtjeve za saobraćajem, a dodatnim opterećenjem postoji realna opasnost od dodatnog smanjenja nivoa saobraćajne usluge. Prilaz parkiralištu je izveden iz ulice u kojoj se odvija jednosmjerni saobraćaj, a njena povezanost sa ostalim ulicama je katastrofalna. Dakle, saobraćajna situacija u okolini navedenog objekta je izuzetno nepovoljna, a posebno uzimajući u obzir karakter parkirališta koji bi se u ovom području, definitivno odnosio na parkiralište uz mjesto rada i opće namjene. Navedena parkirališta seorganizuju sa skromnijim projektnim elementima i većom udaljenosti od cilja putovanja, a što u predloženom rješenju nije slučaj.

Prijedlog

Naš prijedlog za namjenu i korištenje ovog prostora kreće su pravcu formiranja javne otvorene površine – trga. Bez dodatnih komercijanih sadržaja, čime bi smanjili frekventnost kolskog saobraćaja i dobili nove prostorne kvaliteta . Problem stacionarnog saobraćaja potrebno je rješiti posmatrajući širi lokalitet i uvažavajući postojeće regulacione planove i namjeru da ulica Alije Izetbegovića postane pješačka zona.

Predlažemo izgradnju trga Kulina ban, čime bi ujedno odali i počast jednom od najznačajnih vladara srednjovjekovne Bosne, a i dobili kvalitetan prostor za dobrobit svih građana Visokog.

Radni tim:

Sirčo Jasmin

Zubić jasmin

Edin Dizdar

Azra Orhan