Kultura

Greške argumentacije – Lažna dilema

Lažna dilema nastaje kada smo prinuđeni da biramo između ograničenog, nekompletnog izbora opcija (najčešće dvije). To znači da nam nisu ponuđene sve stvarne opcije, što ometa dalju raspravu.

Tehnički, do ove greške dolazi kada se “ili” razumije kao isključivo, odnosno kao “ili” koje ne dopušta dodatnu opciju. Govornik nam obično nudi ekstremne stavove kao jedine opcije:

“Ili me voliš, ili me mrziš.”

“Evropa ili Rusija.”

Il’ si voda il’ si vino – Vješti demagozi će često prikazivati stvari kao “crne ili bijele”, a o tome više ovdje. Ovo nije formalna logička greška zato što u praksi mogu postojati situacije u kojima zaista postoje samo dvije opcije.

Argument iz neznanja (argumentum ad ignorantiam) je greška kojom se nešto što nismo dokazali pogrešnim proglašava tačnim.

Ne možeš dokazati da duhovi ne postoje, dakle duhovi postoje. Pošto naučnici ne mogu da dokažu da će se globalno zagrijavanje dogoditi, ono se vjerovatno neće ni dogoditi. Ne možeš dokazati da x nije, dakle x jeste

Klizava nizbrdica – Pogrešna upotreba operatora “ako – onda”. Da bi smo dokazali pogrešnost određenog tvrđenja, iz njega izvlačimo niz mogućih a za nas neprihvatljivih događaja.

“Daš mu prst, a on hoće cijelu šaku.”

“Ako nastaviš da lažeš, sigurno ćeš početi da kradeš. A svi koji kradu završe u zatvoru. A ako završiš u  zatvoru nalaziš se na sigurnom putu da načiniš  ozbiljan prekršaj zbog koga će te pogubiti.”

Kompleksno pitanje nastaje kada dvije nepovezane stvari spajamo kako bismo ih tretirali kao jedno.

“Hoćeš li prestati da me varaš?”

Ovo pitanje se može podijeliti na dva: Da li si me varao i da li ćeš prestati. Odgovorom sa “da” ili “ne” na kompleksno pitanje prinuđeni ste da ono prvo prihvatite kao istinito.

“Zašto su žene manje inteligentne od muškaraca?”

„Da li ste rekli svojim roditeljima da ste homoseksualac?“.

Ova pitanja su svakodnevica – nebitno je da li dolaze od partnera koga ste naljutili, vašeg nadređenog koji traži nešto što mu se ne sviđa, ili anketama, intervjuima pa čak i u policijskim ispitivanjima.

O efikasnosti ovih pitanja svjedoči i eksperiment Francisa Lewisa Wellmana iz 1919. u kome je na pitanje da li ste u sobi vidjeli peć (koje nije bilo) 59% ispitanika odgovorilo sa “da”.

Izvor: www.mom.rs

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close