PIŠE: Eldar DIZDAREVIĆ – Oslobođenje
Uporedo sa dolaskom neoliberalnog kapitalizma i njegove ekonomske doktrine na prostore Bosne i Hercegovine dobili smo i tržište kapitala, vrijednosne papire, dionice, obveznice i trezorske zapise, dakle raznorazne finansijske derivate te čak dvije berze.
Međutim, tolika infrastruktura na ovako slabašnu ekonomiju i industriju zaista je krajnje pretjerana, čemu u prilog svjedoči i statistika prometa posljednjih godina na bh. berzama. Banjalučka i Sarajevska berza održavaju se na životu još samo od zaduživanja entitetskih vlada na tržištu kapitala posredstvom trezorskih zapisa i obveznica, dok je trgovanja sa dionicama kompanija zapravo jako malo.
Kada se danas pogleda unazad, može se lako uočiti, nažalost, da smo preskočili nekoliko veoma važnih razvojnih faza kapitalističke ekonomije te potpuno nespremni uletjeli u prilično najrazvijeniju formu tržišta kapitala, formu koja ispod sebe nije imala dovoljno sagrađenu bazu primarne ekonomije. Recimo, uveli smo berze zasnovane na veoma modernoj i tehnološki superiornoj platformi za trgovanje, pri čemu u kompanijama čijim se vrijednosnim papirima trguje na našim berzama, naprimjer kompanija iz oblasti poljoprivredne proizvodnje, još uvijek ručno muzu krave. Da bismo ovo pojasnili, moramo se poslužiti jednom sjajnom pričom iz svijeta koja na veoma jednostavan i slikovit način objašnjava kako funkcioniraju kapitalizam i njegova ekonomija danas uz pomoć dvije krave. Priča je jednostavna, ali neka vas to ne zavara. Ona sjajno objašnjava kako kapitalistička ekonomska doktrina funkcionira, kako se počela razvijati i u šta se danas transformisala. Dakle, ta priča ide ovako.
Prvo, sama osnova kapitalizma, dakle tradicionalni kapitalizam i njegova ekonomija. U tradicionalnom kapitalizmu imate dvije krave od kojih jednu nakon izvjesnog vremena prodate i kupite bika. Od bika i krave vaše se stado kasnije počne umnožavati i ekonomija raste. Imate više krava i mlijeka nego što vam treba i to možete prodavati. Kada se stado dovoljno uveća, ostvarite pravo i na lagodan život i dobru penziju. To je dakle tradicionalni kapitalizam. Prirodni i organski rast proizvodnje i biznisa.
Međutim, na tu osnovu tradicionalnog kapitalizma kasnije se razvijaju razne izvedenice i verzije. Naprednija verzija tog kapitalizma je njemački kapitalizam u kojem na postojeće dvije krave prvo angažujete stručnjake da vam ih “preodgoji”, to jeste da one žive sto godina i da jedu jednom mjesečno, pri čemu daju više mlijeka nego druge krave. Potom kupite bika i razmnožavate takvo stado. Ekonomija raste i svi su zadovoljni. Postoji i japanska verzija tog istog kapitalizma u kojoj te dvije krave redizajnirate na jednu desetinu veličine obične krave, koje pri tome daju dvadeset puta više mlijeka od običnih krava. Potom te krave razmnožavate, izvozite i prodajete širom svijeta.
Sada slijede brojne podverzije tradicionalnog kapitalizma, pri čemu se autor ove priče pomalo na humorističan način zabavio sa raznim izvedenicama. Naprimjer, francuska verzija kapitalizma kaže da imate dvije krave i organizujete štrajk jer želite tri krave i očekujete da država to riješi. Britanska verzija kapitalizma kaže da imate dvije krave od kojih su obje lude. Italijanska i španska verzija kapitalizma kažu da imate dvije krave pri čemu ne znate uopće gdje su vam one. Švajcarska verzija kapitalizma kaže da imate 5.000 krava od kojih nijedna ne pripada vama. Indijska verzija kapitalizma kaže da imate dvije krave i da ih obožavate. Grčka verzija kapitalizma kaže da imate dvije krave, posuđene od njemačkih i francuskih banaka, pri čemu su vam američki bankari pomogli da lažirate stanje na farmi. Pojedete obje krave, banke nemaju naplatiti svoja potraživanja a vi se obratite MMF-u za pomoć. MMF vam posudi opet dvije krave, a vi ih opet pojedete. MMF nema otkud naplatiti svoja potraživanja i uzme vam i farmu i dušu. I tako dalje, da ne nabrajamo više.
No, ono što nas u ovom trenutku najviše zanima je američka verzija kapitalizma jer su se iz nje razvila tržišta kapitala. U njoj opet imamo dvije varijante. U prvoj varijanti imate dvije krave od kojih jednu prodate, a drugu prisilite lobiranjem u Kongresu i prijetnjom oružjem da proizvodi količinu mlijeka primjerenu za četiri krave. Kada ta krava nakon izvjesnog vremena padne mrtva, dovedete naučnike da istraže šta je uzrok smrti i da potom objave prigodnu naučnu studiju. Druga verzija američkog kapitalizma je takozvana “enron” verzija. Nazvana je po američkoj firmi Enron, poznatoj po napuhivanju vrijednosti dionica i lažiranju poslovnih podataka. U toj verziji imate opet dvije krave, ali zahvaljujući listanju vaše kompanije na berzi, vi zapravo prodate tri krave koristeći akreditive koje vam je izdala banka vašeg rođaka ili prijatelja. Zatim koristeći javnu ponudu i taj vaš dug za akreditiv dobijete odjednom četiri krave – ali u vrijednosnim papirima – te oslobađanje od poreza za pet krava. Prava na mlijeko šeste krave (naravno, u vrijednosnim papirima) prenose se preko posrednika na Kajmanska ostrva u tajnu off-shore kompaniju, u kojoj većinski dioničari prodaju prava za svih sedam krava. Godišnji izvještaj te off-shore kompanije navodi da ona u bilansu ima osam krava, sa opcijama za još jednu. S tih devet krava vraćate se u SAD i možete da utičete na politiku Bijele kuće globalno, što koristite da širite svoj biznis diljem svijeta. U javnoj ponudi vrijednosnih papira prikupite kapital kojim kupujete bika i širite dalje svoje stado i svoj biznis.
Tako danas funkcionira ekonomija finansijskog kapitalizma, tržišta kapitala i berze općenito. Zbog toga danas zapravo nikoga ne treba da čude brojni “crni ponedjeljci” na svjetskim berzama i još češći krahovi, jer je cijela ova priča zasnovana na samo dvije krave u realnosti, čije se stado uvećalo na devet ili deset posredstvom raznih finansijskih derivata i papira od vrijednosti. Krahovi na berzama i finansijskim tržištima se zapravo dešavaju kada neko u tom globalnom sistemu euforije i stvaranja vrijednosti na premalim osnovama shvati i vikne “pa car je go”, baš kao što se to desilo za zadnjom globalnom finansijskom krizom i tržištem nekretnina u SAD-u koje je bilo prenapuhano sa raznim finansijskim derivatima. Takvo stanje se mora kad-tad urušiti, baš kao što je cijelo tržište nekretnina u SAD-u puklo 2007. godine. U SAD-u se tada desila zapravo identična stvar koja je objašnjena na slučaju enron kapitalizma i rasta od dvije do deset krava, samo što su se tada umjesto krava u finansijske derivate “pakovali” hipotekarski krediti. Nažalost, ta se kriza preselila na cijeli svijet, uključujući i BiH, jer je infrastruktura tržišta kapitala identična američkoj preslikana širom planete, gdje danas svi trguju svim papirima, uključujući i te toksične. A kada oni počnu da propadaju zahvaljujući domino-efektu, pada i cijeli svijet. Ujedno, imajte ovo na umu kada slijedeći put pročitate u novinama da neka američka firma vrijedi 100 miliona dolara. To kao po pravilu ne znači da iza nje i postoji toliki realni kapital. Kapital u ovom slučaju jedva doseže desetinu te vrijednosti, a često čak i daleko manje, a do vrijednosti od 100 miliona dolara došlo je bukvalno na identičan način kao i u slučaju uvećanja stada od dvije do deset krava.
I mi smo u BiH kotačić u cijeloj toj mašineriji, pri čemu smo nažalost preskočili sve prirodne faze razvoja i kapitalizma i tržišta kapitala. Najgore i najpogubnije je to što smo preskočili fazu tradicionalnog kapitalizma, organskog ili prirodnog rasta i razvoja i stada i ekonomije i proizvodnje, te smo mimo toga, nespremni, bez ikakve realne podloge, bez znanja i iskustva, uskočili u fazu enron kapitalizma i stvaranja papirnatog (virtualnog) kapitala na veoma klimavim osnovama.
