Kratkovidost došla na naplatu – Drastični pad poreznih prihoda
Za drastičan pad prihoda moderni janjičari i dalje optužuju nepoznate krijumčare zanemarujući činjenicu o nametima izmučenom gospodarstvu na samrti.
Naplata nameta u Bosni i Hercegovini doživljava dramatičan pad i ako se sadašnji trendovi nastave proračunski bi manjak do kraja godine mogao premašiti 350 milijuna eura, dvostruko više od planiranog i može dovesti do financijskog sloma države, tvrde sarajevski mediji.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), prikupljeni porezi na svu uvezenu robu u prva tri mjeseca 2013. bili su najniži u proteklih pet godina. Samo u usporedbi s prvim tromjesečjem 2012. godine porezni su prihodi umanjeni za 45 milijuna eura.
U planiranju proračuna za 2013. godinu Vijeće ministara BiH kalkuliralo je s proračunskim manjkom od oko 360 milijuna konvertibilnih maraka (184 milijuna eura) i on je trebao biti “pokriven” kroz stand-by aranžman odnosno kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Podaci kojima raspolaže UNO sugeriraju pak kako bi manjak mogao biti dvostruko veći od planiranog.
Opet ne vide šumu od drveća
Analiza UNO sugerira kako je glavni razlog smanjenih poreznih prihoda sve raširenije krijumčarenje odnosno carinske prijevare.
Kao primjer navode kako je samo u ožujku registriran navodni pad prometa naftnim derivatima od čak 27 posto u usporedbi s istim mjesecom 2012. godine, iako je u protekloj godini u BiH 10 posto više novoregistriranih automobila.
Izraziti pad prodaje naftnih derivata pritom je prijavila samo rafinerija u Bosanskom Brodu, dok su prerađevine koje se izravno uvoze iz inozemstva u BiH stigle u istim količinama kao i ranije.
U ožujku je u BiH prema podacima uvoznika stiglo i 20 posto manje cigareta nego u istom mjesecu 2012. godine.
Tjednik navodi kako se pretpostavlja da na tržište BiH sve više cigareta stiže ilegalno, a da uprava bosanskobrodske rafinerije svjesno umanjuje promet kako bi izbjegla plaćanje PDV-a i trošarina na promet naftnih derivata.
A što je s izmučenim tvrtkama?
Mediji niti UNO ne spominju u analizama sve veći broj ugašenih malih i srednjih poduzeća, sve veći broj blokiranih računa i katastrofalnu razinu nelikvidnosti upravo onih, birokratskim rječnikom rečeno gospodarskih subjekata, koji bi trebali i puniti proračun.
Dnevnik.ba
