Kraj besplatnog uzimanja tekstova iz konkurentskih medija
Po nalogu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), Media Net razvija program kojim će se lakše detektirati ko od koga prepisuje, odnosno ko je prvi na webu nešto objavio.
(Poslovni.hr)
Prepisivanje tekstova, koje je zadnjih godina uzelo maha među novinarima, uskoro će se napokon početi regulisati. Takav je barem plan Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP), koje u četvrtak predstavlja svoj program za pretraživanje novinskih tekstova. Poenta projekta je zaštititi autorska prava, a prepisivači koji nastave sa starim navikama biće kažnjeni novčanim kaznama.
“Cjenovnik za prepisivanje ćemo uskoro dobiti, najkasnije do naše skupštine planirane za prvu polovicu april. Svi oni koji koriste novinarske priloge iz drugih medija ubuduće bi nam trebali plaćati naknadu, no i tada mogu preuzimati samo onoliku količinu teksta koju im omogućava Zakon o autorskim pravima”, najavio nam je Ivica Grčar, predsjednik DZNAP-a.
Otpor s portala
U tu je svrhu zagrebački Media Net, firma specijalizovana za analizu medijskog sadržaja i istraživanje medija, a koju je DZNAP angažovao, razvila program za prepoznavanje istovjetnih tekstova. Na nekim važnijim svjetskim jezicima slični programi već odavna postoje, no mali jezici kao što je hrvatski još uvijek nemaju takvo što, pa su informatičari Media Neta morali razviti vlastiti proizvod.
“U bazu naše sestrinske firme Presscut svakodnevno ulazi 2000 do 3000 novinarskih priloga objavljenih u štamanim medijima, na radiju, televiziji ili važnijim internetskim portalima. Prvo se iz baze povuku podaci, prilozi se grupiraju po nazivnicima, a potom analitičari usporedbom određuju postotak sličnosti između tih priloga”, rekao nam je Hrvoje Prpić, analitičar Media Neta.
U tu je svrhu DZNAP prije mjesec dana angažovao dvije osobe s punim radnim vremenom, koje pregledavaju razne novinske priloge i upoređuju ih. Iz pretrage se prvo eliminišu slični tekstovi koje je napisao isti autor, a onda kreće potraga za prepisivačima.
“Prema našim iskustvima, u sedam dana imamo otprilike 10 do 15 slučajeva kad je očito da se prepisivalo, jer su tekstovi identični, preklapaju se od riječi do riječi i pritom se ne spominje izvor. U još nekih pedesetak slučajeva sedmično postoji sumnja. Mi ne donosimo zaključke, ali dajemo naše opaske uz podatke koje prosljeđujemo DZNAP-u” kaže Prpić.
Ivica Grčar najavljuje da će se Društvo koje vodi u početku više pozabaviti portalima, “s kojih stiže najviše otpora prema našoj ideji. Najavljeni cyber program pokazaće kad je nešto objavljeno, što je važno jer neki portali znaju krivotvoriti vrijeme kada se tekst pojavio na internetu”. Za sada se neće ići žestoko protiv onih koji barem navedu izvor.
“Izdavači koji ništa ne navedu, ni autora niti izvor, krše i materijalna i moralna prava. Postoje i granični slučajevi- oni koji navode izvor ali bez imena autora”, kaže Grčar.
Izvještaji javnosti svake sedmice
Na temelju dobivenih podataka radiće se izvještaji- sedmično, a možda i češće. Time će se baviti raditi urednik, koji će za taj posao dobiti honorar DZNAP-a. Urednik će za svako izvješće odabrati najkarakterističniji ili najdrastičniji primjer prepisivanja.
“Izvještaji bi potom pregledao i pravnik, da nekoga ne prozovemo zbog prepisivanja bez pravih argumenata, jer bi nas mogao tužiti. U ekstremnim slučajevima, kad je prepisivanje nesporno i bezobrazno, idemo i na sudske postupke. Prvo će ZAMP kao radna zajednica DZNAP-a u naše ime poslati pismo upozorenja, a ako se na njega ne reaguje kreće tužba trgovačkom sudu”, rekao nam je Grčar.
Najavljenoj prezentaciji u ZAMP-u prisustvovaće će i peteročlana delegacija slovenskih novinara, takođe zainteresovani za problematiku zaštite autorskih prava.
