Kongres SAD-a usvojio Rezoluciju o Srebrenici
WASHINGTON / SARAJEVO – Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je usvojio Rezoluciju o Srebrenici koju je predložio republikanski kongresmen Christopher Smith.
Rezolucijom 310 koju je Smith predložio, a Kongres SAD-a usvojio bez ijednog prigovora, potvrđuje se da je politika agresije i etničkog čišćenja, koju su provodile srpske snage u Srebrenici, genocid te se osuđuju sve izjave koje negiraju genocid.
Rezolucijom se također poziva na prepoznavanje elemenata genocida u budućnosti i njihovo sprečavanje, posebno u sukobima u Srednjoafričkoj Republici, Burundiju i Siriji.
Pohvaljuju se hapšenja i izručenja Međunarodnom sudu u Hagu svih osoba osumnjičenih za ratne zločine, zločine protiv čovječanstva i genocid.
Rezolucija odaje počast hiljadama nevinih ljudi ubijenih u Srebrenici u julu 1995. godine, kao i svim osobama koje su tokom rata i genocida u BiH bile izložene torturama.
“Ove sedmice svijet će stati kako bi se prisjetio i razmislio o genocidu u Srebrenici, hororu, brutalnosti i masovnim ubistvima koji su počeli 11. jula 1995. godine. Ove sedmice se prisjećamo i odajemo počast hrabrim Bosancima koji su patili i umrli, žrtvama genocida. I ove sedmice međunarodna zajednica se mora posvetiti ostvarivanju pravde, jednom zauvijek”, rekao je Smith u svom obraćanju.
On je podsjetio da su srpski vojnici prije 20 godina ubili 8.000 ljudi u takozvanoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
“Ubijali su muslimanske žene i djecu, a posebno muškarce. Ova ubistva nisu počinjena u borbi, već su počinjena nad nenaoružanim i bespomoćnim ljudima kojima su holandski mirovnjaci govorili da ih niko neće povrijediti ako se predaju. Dokazi ukazuju na to da su ova ubistva počinjena kako bi se istrijebili muslimani iz ovog područja. Ova namjera je glavni element genocida”, rekao je Smith.
On je dodao da su UN-ove snage, koje su trebale braniti “sigurnu zonu” svim sredstvima, pa i upotrebom sile, bile samo posmatrači genocida, a kasnije i više od toga. Naime, vojnici holandskog bataljona predali su bosanske muslimane koji su zatražili utočište u bazi UNPROFOR-a, predali su ih srpskim vojnicima.
“Gledali su kako odvajaju muškarce, žene i djecu. Te muškarce više niko nikada nije vidio”, dodao je između ostalog Smith.
Kompletnu Rezoluciju 310 pronađite ovdje.
(Klix.ba)
Rezolucija sadrži osam stavki:
1.) Potvrđuje se da nasilje i etničko čišćenje, koje su u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine sprovodile srpske snage spadaju pod definiciju genocida, po Članu 2. Konvencije o prevenciji i kazni zločina genocida.
2.) Osuda svih izjava koje poriču ili stavljaju upitnik na termin “genocid” kada je u pitanju Srebrenica.
3.) Traži se od Komiteta za prevenciju zločina da nauči lekcije iz Srebrenice, u cilju sprječavanja budućih zločina, naročito u pogledu Sirije, Burundija i CAR-a.
4.) SAD se ohrabruje da nastavi i učvrsti podršku teritorijalnom integritetu i nezavisnosti Bosne i Hercegovine, mira i stabilnosti u Evropi i prava svih ljudi da se, bez obzira na nacionalnu, rasnu, vjersku ili etničku pozadinu, vrate svojim domovima i uživaju u demokratiji, vladavini zakona i ekonomskih prilika, te da spoznaju sudbinu nestale rodbine i prijatelja.
5.) Priznaju se postignuća Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMI), te se ta organizacija pohvaljuje za pomoć BiH, te pronalazak oko 90 posto nestalih nakon zločina u Srebrenici i 70 posto nestalih u kompletnom sukobu u BiH.
6.) Pohvaljuje se hapšenje i izručenje sudu u Hagu svih osoba optuženih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti, genocid i kršenje Ženevske konvencije, naročito hapšenja Radovana Karažića i Ratka Mladića, koja su pomogla osnaženju mira i pomirenja između zemalja regiona i njihovih građana.
7.) Priznaje se da je u nacionalnom interesu SAD-a da osobe odgovorne za zločine i kršenja prava i običaja rata, odgovaraju za svoja zlodjela, te da se radu Međunarodnog suda pravde za bivšu Jugoslaviju treba dati stalna podrška, sve dok se sva suđenja i procesi žalbi ne okončaju.
8.) Odaje se počast hiljadama ubijenih ljudi u Srebrenici, u Bosni i Hercegovini, u julu 1995. godine. Također, odaje se počast stranim državljanima, uključujući državljane SAD-a, te pojedince u Srbiji i Bosni i Hercegovini, ali i u regionu, koji su rizikovali i u nekim slučajevima izgubili život u cilju odbrane ljudskih prava, sloboda, te poštovanja prema etničkom identitetu bez diskriminacije.
