Konferencija ‘Teologija u postkonfliktnom društvu – Religija i identitet’ u Sarajevu

Na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu jučer (9. lipnja) je započela godišnja skupština Conciliuma i konferencija „Teologija u postkonfliktnom društvu – Religija i identitet“. Konferencija je okupila poznate međunarodne i domaće stručnjake, teologe, filozofe, književnike i sociologe, u svrhu šire rasprave o teologiji, politici i budućnosti religije u postkonfliktnom društvu. Održava se povodom stogodišnjice početka Prvog svjetskog rata, a pokrovitelj je Grad Sarajevo.

Na početku konferencije nazočne je pozdravio i uputio riječi dobrodošlice gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić, a kao znak zahvalnosti za topli doček urednik Cociliuma Felix Wilfred uručio je gosp. Komšiću prigodni poklon, simbol Cociliuma, grlicu mira. Wilfred je, nakon protokolarnih riječi dobrodošlice, započeo znanstvenu sesiju pod nazivom: Zagonetka identiteta: nužnost nove ‘politike identiteta’. U svome predavanju „Religija i rivalski identiteti: dvojbe i putanje mira“ istaknuo je stalnu nužnost religije u djelovanju za mir. Naglasio je da su religije dvosjekli mač koje mogu biti uzrok nasilju, ali i metoda pomirenja. Ukoliko religije nisu ispolitizirane i isključive prema višedimenzijalnim identitetima, one mogu pokazivati putanju mira.

Drugo predavanje održao je jedan od najpoznatijih kršćanskih teologa Miroslav Volf. U predavanju pod naslovom: „Religije: obilježja identiteta ili univerzalna vizija obilja života?“ istaknuo je ambivalentnost religije kao inspiraciju za mir i religijsku isključivost koja vodi do nasilja. Jedno od bitnih pitanja koje postavlja jest može li se religija identificirati s političkim projektima izgradnje boljeg društva. Kao rješenje objašnjava da religija u suradnji s političkim sistemom ne smije izgubiti svoje resurse, svoju humanost, u protivnom ona postaje nasilna.

Treće izlaganje održao je dr. Mile Babić pod nazivom: „Individualni i kolektivni identitet“. Naglasio je da je naše društvo obilježeno religijskom i nacionalnim kolektivizmom koji su isključivi prema drugačijim svjetonazorima. S druge strane navodi religijski individualizam kao obilježje zapadnog društva koje, smatra Babić, „vjeruje a ne pripada“. Kao rješenje ovih krajnosti zaključuje da je primat Drugoga osnovna pretpostavka izgradnje identiteta.

 

IMG 6056

Drugu sesiju: „Identiteti u vrtlogu sukoba: (narativne) konstrukcije i dekonstrukcije“, otvorila je Regina Ammicht-Quinn svojim predavanjem: „Ljudski život u Ničijoj zemlji.“ Ona je na osnovu filma bh. redatelja Danisa Tanovića Ničija zemlja istaknula da je „ničija zemlja“ nemoguća za izgradnju identiteta, jer se na takvoj zemlji identitet ne konstruira na moralnoj razini nego na razini moći.

Drugo predavanje naziva: „Svaki rat proizvodi novi oblik lokalnog i etničkog identiteta“ (Ugo Vlaisavljević) ističe kako su balkanske kulture i njihovi narativi isključivo vezani za imeprije stranih vladara, koje su prepreka u izgradnji identiteta koji uvažava drugoga.

U trećem predavanju književnika Dževada Karahasana pod naslovom: „Identitet: napetost i sukobi“ govori da je identitet u stalnom nastajanju i da se on jedino ispravno izgrađuje na granici koja postoje mjesto susreta dvaju subjekata. Kad subjekti odustanu od onoga zajedničkoga nastaje konflikt i odvajanje subjekata.

Završno predavanje druge sesije održao je književnik Aleksandar Hemon pod naslovom: „Identitet i naracija“.

Nakon sesije uslijedio je okrugli stol o ulozi religije u našem društvu, na kojem su domaći teolozi i prisutni gosti govorili o zastupljenosti teološkog diskursa na našim prostorima.

Navečer se u Franjevačkom medijskom centru na Kovačićima održalo predavanje Jona Sobrina ‘Papa Franjo i Crkva siromašnih’, o čemu ćemo detaljnije izvijestiti.

 

Prometej.ba | 09.06.2014.

Fotografije: Vinćenc Kajtazi

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close