Evropa se ponovo suočava s politikom teritorijalnog ekspanzionizma, poručuje predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Denis Bećirović, povlačeći paralelu između Ukrajine i BiH.
Stoga poziva, kako kaže, “slobodni svijet” da pomogne Ukrajini, ali i spriječi destabilizaciju Zapadnog Balkana, ocjenjujući da proruske snage u Bosni i Hercegovini ugrožavaju mir.
“Organi bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, uz otvorenu podršku Rusije, ugrožavaju Dejtonski mirovni sporazum i prijete stabilnosti Bosne i Hercegovine i regije. Zato, pozivam slobodni svijet da još snažnije pomogne Ukrajini, ali i da spriječi destabilizaciju Zapadnog Balkana”, poručuje Bećirović.
Na Bećirovićeve izjave, da je Republika Srpska remetilački faktor u BiH, reagovali su i predstavnici vlasti iz Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom Miloradom Dodikom. Njegove izjave, poručuje, ne predstavljaju zvanični stav BiH i na taj način joj, najviše i štete.
“Činjenica je da oni na ovaj način najviše ruše BiH. Oni su privatizovali spoljnu politiku. Spoljna politika se vodi u Predsjedništvu. Stavovi koji izlaze u ime BiH mogu da budu samo stavovi usaglašeni od tri člana Predsjedništva. Ako to nije, onda su to samo privatni stavovi članova, ili političkih grupacija kojima pripadaju”, ističe Dodik.
Bećirovićeva izjava ima uporište ako se referišemo na posljednju posjetu Dodika Rusiji, kaže novinar Mladen Bubonjić. S druge strane, jedna je od alata za dobijanje političkih poena pred lokalne izbore.
“Pa treba zauzeti pozicije, pogotovo na tom malo desnijem političkom centru koji stalno balansira između realnosti i širenja straha. S druge strane treba uzeti u obzir da ono što je izrečeno ima osnova. Ako obratimo pažnju na posljednju posjetu, kada je kada je Dodik eksplicitno tražio od Dodika da mu predstavi planove Rusije za ovo područje, kako bi se mogli usmjeriti na osnovu toga”, dodaje Bubonjić.
Da Rusija iskorištava odnose sa Republikom Srpskom za destabilizaciju Balkana, analiza je i Instituta za istraživanje rata. Tome u prilog, navode, ide otvaranje ruske ambasade u Banjaluci, ali i namjere Rusije da podrži nezavisnost Republike Srpske: “Kremlj je ranije koristio svoj odnos sa Republikom Srpskom kako bi dalje uticao na Balkan, posijao podjele na Zapadu i potkopao Dejtonski sporazum kako bi bacio Balkan u nemir.”
Uporedo s ruskim utjecajem u BiH, vezuje se i pojam slabljenja ovlaštenja OHR-a, što bi, smatraju upućeni, išlo na ruku vlasti u Republici Srpskoj, a čemu se ne protivi ni tamošnja opozicija. Aktuelnu situaciju komentarisao je i šef bh. diplomatije Elmedin Konaković:
“Svi koji zagovaraju slabljenje OHR-a idu na ruku planovima Putina i njegovih satelita na vlasti u Srbiji i entitetu RS. Zato posebno iznenađuje ako takve pozicije zagovaraju članice EU koje se deklarativno protive agresiji na Ukrajinu i Putinovom režimu.”
Oglasio se i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt. Mir u BiH nije ugrožen, ocjenjuje i poručuje da postoje alati za one koji ne žele dobro ovoj državi:
“Prije svega, treba poštovati odluke koje su donijele institucije BiH, a ovo podrazumijeva posebno odluke koje je donio Ustavni sud. Ukoliko to nije slučaj, onda ja na to moram gledati kao na protivdejtonsko ponašanje. On ne može očekivati da će sve ove destruktivne ideje biti ideje koje će samo tako proći kod međunarodne zajednice. Ne radi se ovdje o postizanju samo nekih razmjena i dogovora, nego se radi o jednoj mirnoj budućnosti ove zemlje.”
Dok većina evropskih država zazire od utjecaja Rusije, države NATO-a razmatraju mogućnost dovođenja nuklearnih bojevih glava Alijanse u stanje borbene gotovosti kako bi poslale direktan signal Rusiji i Kini koje su označene neprijateljima Sjevernoatlantskog saveza.
