Mladić pod lupom: Zločinac ili lice sa estrade?
BIRN je analizirao izvještaje o hapšenju i početku suđenja Ratku Mladiću i ustanovio da su mnogi mediji zanemarili profesionalne standarde. Za mnoge je Mladićev haški jelovnik bio važniji od navoda iz optužnice.
„Kako neko ko važi za zločinca može biti estradna zvijezda, pitala sam se“, kazala je direktorica Fondacije Konrad Adenauer Sabina Wolkner na promociji publikacije „Mladić pod lupom: Zločinac ili lice sa estrade“. Da je to moguće, uvjerili su se i novinari BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) analizirajući kako su regionalni printani mediji pratili hapšenje i početak suđenja Ratku Mladiću.
Sabine Wolkner, direktorica Konrad Adenauer Fondacije
„U mnogim se slučajevima ispostavilo da su granice etike nevažne i da je bitan samo tiraž. Većina medija izbjegava ozbiljno novinarstvo i preferira senzacionalizam. Senzacionalizam je samo instrument pomoću kojeg treba prikriti nešto drugo, da je proces suočavanja sa prošlošću u državama regije još uvijek na samom početku“, kaže Sabina Wolkner.
Život u paralelnim svjetovima
Odgovornost za to u velikoj mjeri snose srbijanske vlasti, smatra urednica publikacije Gordana Igrić. „Da je bilo više raspoloženja u demokratskoj vlasti u Srbiji da se otvori to pitanje šta se dogodilo devedesetih, bilo bi lakše i drugima da prihvate da je i tu bilo nekih zločina, a ovako smo zarobljeni u neke paralelne svjetove“, kaže Gordana Igrić.
Izvještavajući o hapšenju i početku suđenja Ratku Mladiću mnogi regionalni mediji zanemarili su profesionalni odnos prema žrtvama, podsjeća historičar Christian Nielsen. „Zanimljivo je ono što vidimo u historiografiji holokausta i ovoga rata, da stalno pričamo o etnicitetu stradalih, čime zapravo prihvaćamo onu kategorizaciju koju su napravili počinitelji koji su ih ubili, a to se vidi i u medijima“, kaže Nielsen.
Učesnici konferencije u SarajevuU Srbiji je Mladić estradna ličnost
U srbijanskim medijima se više pisalo o tome šta je Mladić doručkovao u Hagu nego o optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine. Takvo izvještavanje je odraz nemogućnosti države i građana da se suoče sa onim što je Mladić devedesetih činio u njihovo ime, tvrdi Marija Ristić. „Ako se pitamo da li je Ratko Mladić u Srbiji bio zločinac ili lice sa estrade, onda definitivno možemo reći da je bio estradna ličnost“, kaže Marija Ristić.
Interes za Mladića u hrvatskim medijima opao je čim se pokazalo da on neće biti optužen i za zločine u toj zemlji, kazao je Boris Pavelić naglašavajući kako je percepija prema Haškom sudu u ovoj zemlji promijenjena sa oslobađajućom presudom Anti Gotovini i Mladenu Markaču. „Do 16. novembra to je bio najgori sud na svijetu, a od 16. novembra, za Hrvatsku je Haški sud najbolji sud na svijetu“, kazao je Pavelić.
Historičar Christian Nielsen
Medijski podijeljena BiH
Mediji u BiH različito su izvještavali o hapšenju i početku suđenja Ratku Mladiću. U Federaciji BiH se mnogo više pisalo o Mladićevoj optužnici, a značajan prostor posvećen je i žrtvama, dok su mediji u Republici Srpskoj uglavnom izvještavali o tome kako je Mladić „iz pragmatičnih razloga“ završio u Hagu, kaže urednica Birna Erna Mačkić. „Za medije u RS-u specifično je to što se nije mogla pročitati gotovo niti jedna izjava žrtve iz Srebrenice, Sarajeva ili bilo kojeg drugog grada u BiH koji se pominje u optužnici protiv Mladića“, kaže Erna Mačkić.
BIRN je analizirao 2.300 tekstova o Mladiću. Na promociji je rečeno kako su različite reakcije Srba i Bošnjaka u BiH još jednom pokazale „bolnu podvojenost u državi“. Ukazano je i na značaj Haškog suda u procesu pomirenja u regiji, ali i na odgovornost lokalnog pravosuđa u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
Autor: Samir Huseinović
Odgovorna urednica: Zorica Ilić
dw.de
