Kakvo nas ljeto čeka i hoće li biti superćelijskih oluja? Odgovore imaju stručnjaci sa BHMeteo.ba
Zašto imamo tako jake vjetrove, tople zime, te čekaju li nas ovog ljeta opet superćelijske oluje…
Nedavni period izrazito vjetrovitog vremena, koji je nažalost prouzrokovao štete u pojedinim područjima Bosne i Hercegovine, privukao je pažnju javnosti koja ne prestaje da se pita šta se dešava sa klimom u BiH-zašto imamo tako jake vjetrove, tople zime, te čekaju li nas ovog ljeta opet superćelijske oluje…
Tim povodom razgovarali smo sa Sanelom Avdićem I Markom Bogdanićem administratorima stranice BHMETEO.ba, koji su sa nama podijelili svoje uvide i analize.
Kako kažu za BUKU pojava pojačanog južnog i jugozapadnog vjetra u periodu od kasne jeseni do ranog proljeća je sasvim uobičajena za naš region. To se dešava, pojašnjava Avdić, u slučajevima kada dođe do formiranja izražene ciklone aktivnosti iznad jugozapadne i zapadne Evrope, pa se pokrenu jaka jugozapadna visinska strujanja prema našim krajevima. Nerijetko u takvim slučajevima do nas dospje i saharski pijesak i prašina obzirom da ta strujanja idu i preko sjevera Afrike, u šta smo se mogli uvjeriti proteklih dana.
“U proteklim mjesecima bez obzira što je bilo dosta vjetrovito, nisu zabilježeni neki ekstremno jaki udari vjetra. Ako se vratimo u prošlost, puno opasnije je bilo u decembru 2017. godine kada su udari vjetra dostizali u pojedinim mjestima i do 120 km/h uz značajne materijalne štete. Klimatske promjene i generalno globalne zatopljenje dolazi sve više do izražaja. Protekla godina je završila kao globalno najtoplija od početka mjerenja”, pojašnjava Sanel Avdić.
U budućnosti, kaže, kao i svaki put u periodu od kasne jeseni do ranog proljeća će biti povremene pojave jakih i olujnih udara južnog vjetra. Nekad će biti nešto jači, a nekad nešto slabiji. Kada je u pitanju jugo, veći dio zemlje je uvijek na udaru. Po običaju slabiji vjetar bude na krajnjem sjeveroistoku Bosne obzirom na ravničarski dio, a najjači vjetrovi su uvijek u sklopu visokih planina.
U razgovoru smo se dotakli i zime koje ove godine gotovo I da nije bilo, ali i proljeća koje je krenulo kao izuzetno toplo.
Kako kaže Bogdanić, zime su se kod nas odavno izgubili u pogledu kontinuiteta i trajnosti. Zadnja prosečna zima, lokalno malo hladnija od prosjeka zabilježena je 2016/17 I to najviše zbog januara koji slovi za posljednji sibirski mjesec u našim krajevima. Svaka zima nakon toga bivala je toplija a zimski prodori unutar zime izolovaniji i kratkotrajniji. To će se nastaviti i u budućnosti.
“Blage, više mediteranske zime uz ponekog uljeza (hladniju) u narednom dužem periodu. 2012. i 2017. godine će se dodatno prorijediti i pitanje je može li zima u tolikom obimu više i zahvatiti naš region”, konstatuje Bogdanić.
Na kraju samo naše sagovornike pitali i kakvo nas ljeto očekuje, te hoće li biti superćelijskih oluja.
Avdić kaže da su supećelijske oluje su moguće i ovog ljeta. One se najčešće javlju iznad ravnica, pa su u našoj zemlje dijelovi sjeverne i sjeveroistočne Bosne najviše u opasnosti za njihovu pojavu. Što se tiče prognoze za ljeto, ističe, prema trenutnom stanju na prognstičkim modelima očekuje nas iznadprosječno toplo ljeto i sa manje padavina u odnosu na prosjek.
Bogdanić se nadovezuje i kaže da kada je riječ o ljetima kod nas situacija nije dobra: “Globalno zatopljenje najprije se odrazilo na ljeta a sa vremenom i dobilo na intenzitetu. U pogledu trajnosti i intenziteta, zadnje hladnije ljeto od prosjeka imali smo još 2005., 2014. oko ili malo ispod prosjeka a na dalje svako ljeto završavalo bi toplije od prosjeka. 2018. I 2020. uz nešto prihvatljivija temperaturna odstupanja a 2012., 2017. i zadnjih nekoliko ljeto ekstremno je vruće uz obaranje mnogih rekorda od kada se vrše mjerenja. Takođe rizici za sve češće i duže sušne periode su opravdani i prisutni, ali isto tako zbog sve većeg naboja enegije kao produkt velike vrućine, povećaće se i broj superćelijskih oluja”, pojašnjava Avdić.
I na kraju razgovor naši sagovornici zaključuju da je od ključne važnosti da nastave pratiti klimatske promjene, ali da se I mi sami prilagođavamo novim okolnostima kako bismo zaštitili životnu sredinu i zajednice.
Buka
