Koliko je jak uvozni lobi i zbog čega su domaći političari saučesnici u uništavanju domaće proizvodnje tema je našeg teksta
Vlada Federacije BiH nikako da uhvati kontinuitet u poštivanju zakona. Nakon što je prošle godine ispoštovan Zakon o novčanim podrškama koji kaže da se za poljoprivredu u Federaciji BiH treba izdvajati od 3 do 6 posto budžeta za poljoprivredu, poljoprivrednici su očekivali da se nastavi poštovati zakon.
No, i nadanja su kao i javna upozorenja bila uzaludna. Vlada FBiH je u budžetu za 2023. godinu izdvojila 160 miliona KM, a poljoprivrednici tvrde da im zakonom pripada 202 miliona KM.
Vlada krši zakon godinama
“Borili smo se da dođemo do zakonskog minimuma, jer se on 15 godina nije poštovao uopšte. Nekako smo prošle godine uspjeli doći do tih famoznih tri posto. I taman kada smo mislili da ćemo napredovati i doći do četiri posto, oni nas sada vratiše unazad, opet u kršenje zakona. Svjesno nas uništavaju godinama. Toliko je taj uvozni lobi jak da idu svjesno da unište domaću proizvodnju i da ovladaju tržištem. To vam je najjednostavnija definicija svega što se ovdje dešava s poljoprivredom. Uvozni lobi uz podršku domaćih političara”, ističe za Buku Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
Predsjednik Odbora za poljoprivredu Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Sandi Salkić kaže da je amandman na budžet išao prema Vladi FBiH, ali da ga je Vlada odbila.
“Vlada je odbila amandman uz obrazloženje da je Ministarstvo poljoprivrede tražilo 160 miliona KM i da su prema tome oni krojili budžet, te da su u budžetu odredili 160 miliona prema potrebama koje je izrazilo resorno ministarstvo. Ja sam ostao pri odluci Odbora za poljoprivredu, te sam tražio da glasamo o amandmanu, ali nije dobio potrebnu većinu. Treba još razgovarati s koalicionim partnerima i ukazati na potrebe poljoprivrednika pogotovo kada su ova drastična poskupljenja”, govori za Buku Salkić.
Dodaje kako će nastojati da ubijedi koalicione partnere da se mora povećati poljoprivredna proizvodnja.
“Mi imamo mnoge proizvođače koji ne zadovoljavaju obim proizvodnje i samim time ne mogu ostvariti poticaje, a mislim da je upravo problem na malim poljoprivrednim proizvođačima koji odustaju od proizvodnje zbog toga što nemaju nikakav vid poticaja od Federacije i zbog toga napuštaju svoja gazdinstva i ostaje puno slobodnog zemljišta koje se ne koristi”, naglašava Salkić.
A da nam propada neobrađena zemlja upozoravaju i poljoprivrednici. Bićo kaže da treba potaknuti ljude da rade, kako slobodne površine ne bi propadale.
“Evo, sada imamo u Posavini 1.600 hektara zemlje koja se treću godinu ne obrađuje. I to prvoklasne zemlje, ravnica, gdje se sijalo žito generacijama. To polje može pola države hraniti pšenicom. I sve to stoji radi politike”, govori nam Bićo, konstatirajući da bi se sijanjem pšenice na tom prostoru mogao promijeniti omjer uvoza i izvora pšenice.
Kome odgovara uvoz?
“Ako ne znaju neka pročitaju. Prija rata smo proizvodili skoro sve i ostajalo nam za izvoza. Sada smo pali ispod 20 posto proizvodnje od ukupnih potreba, koja nastavlja padati. Druga stvar, osim što bi smanjili uvoz, dobili bismo i kvalitet. Garantujem vam da je ovo što mi uvozimo smeće. To će vam potvrditi svaki proizvođač koji radi domaću pšenicu, a samo vam to neće reći mlinari zato što im je jeftinija uvozna. Njima to odgovara, a odgovara i državi. Državi je ovo stanje najbolje. Vi i ja uvezemo pšenicu, platimo PDV, država inkasira. A da bi je ovdje proizveo mora se malo i uložiti. Ali ne mogu vlasti da shvate da je to investicija dugoročna i sve to što uložiš višestruko se vraća, kroz zaposlenje radnika i trošenje novca u državi”, jasan je Bićo.
Prema riječima Salkića, 202 miliona KM je minimum koji nadležni treba da obezbijede poljoprivrednicima.
“Mišljenja sam da trebamo uvesti i nove vidove poticaja, odnosno za “start up-e”, i da trebamo svakako odvojiti jedan dio novca za poticaje koji se odnose na povećanje proizvodnje, jer od 2009. godine mi konstantno imamo deficit u odnosu izvoza i uvoza mlijeka u državu. Trebamo davati poticaje tamo gdje ćemo potaknuti ljude da povećaju proizvodnju ili da je moderniziraju. Mislim da ima puno poljoprivrednih proizvođača koji imaju zastarjelu tehnologiju”, smatra Salkić.
On ukazuje i na činjenicu da se višegodišnjim lošim odnosom prema poljoprivredi došlo u situaciju da mnogi proizvođači gase proizvodnju i odlaze ili u gradove ili van države.
“Moramo se izboriti za to da nam proizvodnja hrane bude prioritet. Imamo ogromna poljoprivredna bogatstva i mišljenja sam da trebamo vezati poljoprivredu uz ruralni turizam. Imamo mnogo potencijala samo ga treba prepoznati. A mi smo godinama išli u smjeru da gušimo poljoprivrednu proizvodnju uvozom”, navodi Salkić.
Žetva će biti prepolovljena
Bićo upozorava da je domaća proizvodnja posljednjih mjeseci u padu, te navodi kako se ništa nije radilo da se ta katastrofa spriječi.
“Četvrti kvartal, to vam je 10. 11. i 12 mjesec, proizvodnja mlijeka je pala za sedam do osam miliona litara u FBiH. Proizvodnja žita je drastično pala, proizvodnja svega je opala. Svi inputi koji idu u proizvodnju su drastično skuplji. Đubriva neka su otišla i do 400 posto, tako da i ono što se jesenas sijalo je rađeno s onim minimumom đubriva i s lošijim sjemenima. Eh, sada ćemo na proljeće vidjeti kako je to u prinosima. To će biti katastrofalno, bit će prepolovljena žetva” kaže nam predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH.
On navodi da će se ista stvar desiti i sada kada treba da počne proljetna sjetva, i to iz dva razloga.
“Jedan je razlog što će se kasniti sa isplatom poticaja, odnosno već se kasni. Četvrti kvartal za prošlu godinu nije isplaćen, jer nema još programa poticaja. Ove godine se katastrofalno kasni s budžetom, ali, evo usvojen je, kakav je takav je i sada dolazimo do drugog problema. Sada bi se trebalo pristupiti izradi programa novčanih sredstava koja pripadaju poljoprivrednicima, odnosno 160 miliona izdvojenih iz budžeta treba rasporediti po proizvodnjama. Međutim, da bi se program poticaja usvojio, mora postojati strategija, a strategija je istekla prošle godine. Nova je urađena i upućena u parlamentarnu proceduru, a kada će doći na red da se o njoj raspravlja – Bog zna. I sada smo mi u jednom vakuumu. Mi smo već u februaru, sjetva je pred vratima, a kada će sjednica Parlamenta ne znamo”, objašnjava Bićo.
Govoreći o usvajanju strategije poljoprivrede Salkić nam kaže da postoje dvije opcije, ili da se usvoji nova ili da se produži postojeća.
“Ako se nova ne može usvojiti u roku od mjesec dana, onda ne može Ministarstvo stići napraviti program utroška poticaja i ne može se dijeliti novac. Tražio sam stav Ministarstva, da li da idemo u pravcu usvajanja nove strategije, a ako ne možemo stići, da produžimo trajanje stare, jer uskoro kreće sjetva i moramo reagovati prema poljoprivrednicima”, dodaje Salkić.
No, poljoprivrednici kažu da neće pristati na novu strategiju.
“Nećemo pristati na novu strategiju jer ona nije nikako povoljna za poljoprivrednu proizvodnju u FBiH. To je evropska strategija koja ukida poticaje po litru mlijeka, koja ukida proizvedene kilograme, nego ide po evropskim pravilima. Nema više litara, nego ide po grlu i ići će pare po hektaru što našim ljudima ne ide u prilog. Zašto? Zato što se ne zna na osnovu kojeg popisa je rađena strategija, ako popis poljoprivrede ovdje nije urađen od 1960. godine. Napravili strategiju u kojoj se dijeli novac po grlima, a ne znamo koliko grla imamo. Dakle, strateški ste uradili strategiju da uništite ovo malo domaće proizvodnju što je ostalo. Koja pravila Evropske unije kada mi nismo ni blizu EU. Kamo sreće da smo blizu Hrvatske pa da ulažemo u poljoprivredu koliko ulaže Hrvatska. Ne može se praviti kuća od krova prema temelju, to se radi obrnuto. Radimo strategiju po evropskim pravilima, a nemamo popisa, nemamo jedinstvenog ministarstva na nivou države, nemamo ništa”, ogorčen je Bićo.
Buka
