Kako da se s odmora vratite zadovoljni

Godišnji odmor sve ono što čovjeka odvaja od dnevne uobičajene rutine i što omogućava skrivenim dijelovima naše ličnosti da ožive, da se obnove i preporode. Napravite u mislima inventuru samog sebe.


(Piše: Dr. Ivo Belan – novovrijeme.ba)

Pravo je pitanje može li odmor biti godišnja rekreacija i razonoda sabijena u dvije sedmice? Je li moguće donijeti kući trajni osjećaj zadovoljstva, a ne da se još neko vrijeme bude obuzet samo promatranjem kako blijedi preplanula koža?
Spontanost je ključna za naš odmor. Trenirani smo da radimo unutar određenih dnevnih programa i često tu naviku nosimo i na godišnje odmore. Promijenite plan u skladu s trenutnom željom ili pobudom.

Kad završava godišnji odmor, preporučljivo je i pametno doći kući, tako da se ima barem jedan cijeli dan slobodno, dan prije nego će se krenuti na posao. Prije nego počnete raditi, omogućite svojoj duši i tijelu barem mali prijelazni period, tokom kojeg ćete se “iskopčati” iz ritma odmora.
Ne čini li vam se da vam je ovo već odnekud poznato: otišao čovjek na godišnji odmor, na more. Dok je bio tamo, istegnuo je mišić igrajući se, nenaviknut, s djecom i loptom na plaži. Polovicu odmora proveo u prevrtanju od bolova, izgledajući pritom kao kuhani rak zbog opekotina od sunca. I na koncu, dobio dva i po kilograma zbog previše hrane. Kući se vratio večer prije nego što je trebao početi raditi, a u poštanskom sandučiću našao “srdačne pozdrave” iznesene u brojnim računima. Prije nego se uopće raspakirao, došao je do vrlo važne spoznaje: tek sad bi mu trebao pošten odmor.

U našem potrošačkom društvu odmor može predstavljati dvije različite stvari. Na jednom kraju spektra odmor može značiti relaksaciju, vrijeme kad se čovjek malo zaustavi i dopusti suncu da mu rasprši misli o hrpama dopisa u uredu. No, istovremeno, odmor može biti vrijeme povećane potrošnje, kad si čovjek priušti da jede nešto što nikad prije nije jeo.
Međutim, pravo pitanje je može li odmor biti godišnja rekreacija i razonoda sabijena u dvije sedmice? Je li moguće donijeti kući trajni osjećaj zadovoljstva, a ne da se još neko vrijeme bude obuzet samo promatranjem kako blijedi preplanula koža?

U potrazi za odmorom koji će čovjeka učiniti zadovoljnim u sljedećih jedanaest mjeseci, to jest, koji neće rezultirati time da čovjeku zatreba drugi odmor nakon što je jedan završio. Postoji nekoliko mogućih tumačenja neuspjelih godišnjih odmora. Prvi i najčešći razlog je to što se previše aktivnosti stisne u prekratko vrijeme. Poneki put, kad ljudi osjećaju da im u svakodnevnom životu nedostaje zabave ili uzbuđenja, pokušavaju to nadoknaditi tokom odmora. I to takvim obimnim dnevnim programima koji ih fizički potpuno iscrpe na kraju tjedna.
Drugi je problem izbor vremena. Kad vas dnevni tempo na radnom mjestu počinje previše iscrpljivati, vrijeme je da napravite pauzu. Međutim, mnogi ljudi zanemare taj problem i ostave tu pauzu za toliko željno očekivani godišnji odmor, dakle u vrijeme kad su ti ljudi već dobrano zašli u stanje depresije i umora. U vrijeme kad se počnu pakirati za odlazak na odmor, shvate da više nisu u stanju ostaviti svoje probleme kod kuće i da neće moći uživati gdje god da odu.
Svako ima potrebu nekamo otputovati

Mnoge od nas muči osjećaj da će na odmoru potrošiti teško stečeni novac. Možda imaju mnogo prečih potreba (npr. slanje djeteta

na školovanje itd.). Možda se osjećamo mnogo bolje kad potrošimo novac na svoju obitelj, a ne na sebe. Možda nam nije teško potrošiti novac na nešto što ćemo posjedovati – na nešto što možemo vidjeti i dodirnuti – ali nam je mnogo teže potrošiti novac za neko novo osobno iskustvo ili doživljaj.
Svako ima potrebu da nekamo otputuje na odmor. Ne može se dovoljno istaknuti koliko je važno takvo provođenje odmora. Postoji kumulativni oblik stresa, a javlja se kod ljudi koji intenzivno rade na određenom poslu, bez obzira na to podrazumijeva li taj posao odgoj i brigu oko dvoje ili troje djece ili je to rad u uredu, prepunom stranaka. Za vrijeme takvog rada vrlo se lako dogodi da čovjek bude “zarobljen” u toj svojoj ulozi, tako da drugi aspekti njegove ličnosti budu stavljeni u drugi plan ili se izgube ako takva situacija potraje duže. Godišnji odmori pružaju šansu da se prekine s tim načinom života i oni ljudima nude priliku da ponovno otkriju zanemarene dijelove svoje ličnosti.

 

Budite spontani – ne robujte zacrtanim planovima

Ima ljudi koji upadaju u kolotečinu, monotoniju godišnjih odmora, kad stalno u isto vrijeme idu na isto mjesto. Takvi odmori, u kojima su nekada uživali, više ne odmaraju, ne regeneriraju niti oduševljavaju. Sigurnost koju pruža takva rutina i već poznato mjesto, kombinirana s određenim strahom, nelagodom i neizvjesnošću od novih mjesta i nepoznatog, otežava da se pronađe novo zgodno mjesto za odmor ili neku aktivnost u kojoj bi se moglo istinski uživati.
Spontanost je ključna za naše odmore. Trenirani smo da radimo unutar određenih dnevnih programa i često tu naviku nosimo i na godišnje odmore. Nije loše niti pogrešno imati dnevni program, ali se mora imati na umu da mi nismo robovi tog programa. Promijenite plan u skladu s trenutnom željom ili pobudom. Ostavite sve. Otiđite i prebacite se na nešto drugo. No, neki će ljudi trpjeti neugodnu situaciju cijeli dan, iako to ne moraju.
Kad završava godišnji odmor, preporučljivo je i pametno doći kući, tako da se ima barem jedan cijeli dan slobodno, dan prije nego će se krenuti na posao. Ljudi su skloni misliti da se jednostavno i brzo mogu “prebaciti u treću brzinu” i početi normalno raditi, međutim to nije tačno. Prije nego počnete raditi, omogućite svojoj duši i tijelu barem mali prijelazni period tokom kojeg ćete se “iskopčati” iz ritma odmora. Ako se to ne osigura, osoba se može prvih dana na poslu loše osjećati zbog određene dezorijentacije i konfuzije.
Na kraju, možemo kazati da je godišnji odmor sve ono što čovjeka odvaja od dnevne uobičajene rutine i što omogućava skrivenim dijelovima naše ličnosti da ožive, da se obnove i preporode. Napravite u mislima inventuru samog sebe.
S malo istraživačkog rada možete doći do novih ideja o tome kako da se sa sljedećeg odmora vratite sa smiješkom, a ne mrzovoljni i s opekotinama od sunca.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close