Predstavnici udruženja žrtava rata potpisali su “Platformu za mir”, dokument koji šalje jasnu i snažnu poruku da narodi i građani u BiH žele dugoročan i stabilan mir, kako bi mogli izgraditi bolje društvo te da se rat, ratna stradanja i sukobi nikome i nikada više na ovim prostorima ne smiju dogoditi.
Vinko Lale početkom rata živio je na području Tarčina, nedaleko od Sarajeva, odakle je 13. jula 1992. godine odveden u logor Silos na području Općine Hadžići. Tamo je bio zatočen 18 mjeseci. Danas živi u Bratuncu i predstavnik je Udruženja logoraša ovog grada, koje je potpisalo Platformu za mir. Niko više od bivših logoraša ne teži miru, bez obzira na vjeru i naciju, smatra Vinko Lale.
“Mi samo znamo, poslije svega što smo proživjeli, šta znači slobodna, šta znači mir. Mir nema alternative. Mislim da ne postoji niti jedna žrtva proteklog rata, bez obzira iz kojeg nacionalnog korpusa dolazi, da se protivi miru”, kaže Lale.
Među šest udruženja koja su potpisala Platformu za mir, dokument koji šalje jasnu i snažnu poruku da narodi i građani u BiH žele dugoročan i stabilan mir, jeste i Udruženje porodica nestalih Općine Vogošća. Predstavnica Ema Čekić koja i sama još uvijek traga za posmrtnim ostacima svog supruga Saliha, smatra da dogovor, razumijevanje i uvažavanje nema alternative u BiH.
“Ova Platforma za mir je potpisana jer smo željeli da ukažemo onima koji misle drugačije od nas, da mi možemo zajedno živjeti, da mi možemo zajedno raditi i da je to naša budućnost i ništa drugo”, poručuje Čekić.
Predstavnici udruženja su potpisali Platformu za mir ne samo u ime udruženja iz kojih dolaze, nego i u ime žrtava rata – heroja mira, javnih govornika koji djeluju u okviru projekta PRO-Budućnost. Direktorica projekta Majda Behrem-Stojanov kaže kako je ovaj dokument jedinstvena platforma za razgovor kako o budućnosti, tako i o prošlosti.
“Nema potrebe ni naglašavati koliko je važno da se upravo ove organizacije koje okupljaju žrtve rata, da one čine okosnicu jednog ovakvog razgovora. To su ljudi koji, bez sumnje, imaju najveći legitimitet da pozivaju na oprost, da apeluju na mir, da traže saradnju onih koji su u nekoj vrsti konflikta zarad budućih generacija. Oni najbolje znaju, na svojoj koži su osjetili šta sve ružno donosi rat”, objašnjava Behrem Stojanov.
Platformu za mir u junu 2017. usvojilo je Vijeće ministara BiH, a potom i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Čeka se usvajanje tog dokumenta u Domu naroda PS BiH. Platformu su podržala i sva tri člana Predsjedništva BiH u prošlom sazivu, zastupnici iz svih većih stranaka u PS BiH, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH, te preko 70 načelnika lokalnih zajednica u BiH i drugi.
Sve to, kaže naš sagovornik sa početka priče Vinko Lale mora biti podstrek da djeci osiguramo trajni mir, a ne privremena rješenja puna turbulencija.
“Sve ovo što se trenutno dešava nažalost je smetnja jednoj ovakvoj platformi, smetnja su jednoj takvoj ideji. Nadam se da će preovladati zdrav razum na ovim prostorima, ne samo u BiH, već i u regionu, da bi buduće generacije imaje uslove za prosperitet i suživot”, zaključuje Lale.
Platforma za mir i njene odredbe direktno odgovaraju odredbama Strategije za proširenje EU, koja, iznad svega, zahtijeva stabilan okvir u kojem demokratija može istinski zaživjeti.
Platforma za mir je krunski dokument USAID-ovog projekta PRO-Budućnost. Ovaj dokument, kreiran u formi deklaracije, rezultat je intezivnog rada u više od 50 lokalnih zajednica u BiH, te u saradnji sa odgovarajućim ekspertima koji su svoje vrijeme i znanje stavili na raspolaganje projektu i građanima i narodima u našoj zemlji.
-
Selma Boračić-Mršo
Novinarstvom se profesionalno bavi od augusta 2007. godine, kada je postala član redakcije sarajevskog dopisništva Radija Slobodna Evropa, gdje radi kao novinar-reporter za radijski program i magazin TV Liberty.
RSE
