U 2017. godini približava se kraju dvogodišnji projekat s ciljem pružanja pomoći državama Zapadnog Balkana u procjeni korištenja energije na bazi drveta i njene eventualne uloge u održivom ruralnom razvoju i ispunjenju ciljeva u pogledu korištenja obnovljivih izvora energije do 2020. godine. Ovu aktivnost finansira i realizira Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO), a u Bosni i Hercegovini se ona provodi u saradnji s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Seminar koji se danas održava u Sarajevu pruža okvir za prezentaciju sveobuhvatnog završnog izvještaja za BiH, uz korištenje podataka iz 2015. godine.
Održavanjem ovog skupa FAO nastoji podići svijest o pitanjima energije na bazi drveta te dobiti povratne informacije od učesnika o mogućnostima za provođenje daljih aktivnosti.
Energija na bazi drveta ima ključnu ulogu u ispunjenju nacionalnog cilja za 2020. godinu, odnosno povećanje korištenja obnovljivih izvora energije na 40 posto od ukupne potrošnje energije. Imajući u vidu nalaze ovog izvještaja, Bosna i Hercegovina sa sadašnjim nivoom energije na bazi drveta već zadovoljava 66 posto od planiranog cilja.
Ogrjevno drvo je daleko najpopularnije drvno gorivo u Bosni i Hercegovini, s ukupnom potrošnjom od 5,9 miliona m3 u 2015. godini. Međutim, široko je rasprostranjena i upotreba drvne sječke i peleta (107.270 tona, odnosno 101.670 tona), drvnih ostataka te piljevine iz industrije (502.312 m3, odnosno 250.543 tona).
Ukupna proizvodnja ogrjevnog drveta u 2015. godini iznosila je 6,51 milion m3 – od čega je 90,6 posto potrošeno u zemlji, a ostatak je izvezen.
Domaćinstva predstavljaju najznačajnijeg potrošača drvnih goriva, prvenstveno ogrjevnog drveta: 91,3 posto ogrjevnog drveta je korišteno kao energija za upotrebu u domaćinstvu.
Slično je i u javnom i komercijalnom sektoru, gdje se ipak značajnije koriste i drvna sječka i drvni peleti. Peleti su laki za korištenje, dok je komparativna prednost drvne sječke njena niska cijena.
U izvještaju FAO se navodi da trgovački centri, velike poslovne zgrade i banke sve više i sve češće posežu za upotrebom drvnih peleta.
Osnovni izvor energije na bazi drveta su šume koje pokrivaju najmanje 40 posto teritorije zemlje. Pored toga, drvna biomasa dolazi i iz nešumskih područja, kao što su vinogradi i voćnjaci te malinjaci. Indirektni izvor drvnih goriva predstavljaju pilane i druga drvoprerađivačka industrijska postrojenja.
Ovaj projekat predstavlja regionalnu aktivnost koja se paralelno provodi u Albaniji, Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji i Bosni i Hercegovini.
Za završni izvještaj je provedena temeljita analiza, uključujući i prikupljanje podataka putem intervjua i istraživanja na terenu među najznačajnijim grupama korisnika drvne biomase na svim nivoima.
Akta
