“Mislim da je kao i prethodno izdanje “Stanja nacije” CCI, veoma dobra, precizna i kredibilna analiza stvarnog stanja u bh.privredi koja ustavnovljuje istinu a ne ono čime nas putem statistike zasipaju povremeno nosioci političkih funkcija”, kaže Žarko Papić za Vijesti.ba
Kada je riječ o samom stanju bh.ekonomije, dodaje Papić, ona jeste u 2015.godini imala blagi oporavak, rast bruto-društvnog proizvoda na koji nisu presudno uticale, početak implemenacije Reformske agende ili pametne politike domaćih vlasti, već je prevashodno uticao oporavak privrede u Evropi i nama susjednim zemljama.
“Međutim to je tako nedovoljno i navest ću vam dva podatka; Bosna i Hercegovina je od 2011.godine pa zaključno sa 2015. imala prosječni godišnji rast BDP nešto ispod dva posto. Pod pretpostavkom, a istovremeno BDP po glavi stanovnika u BiH je 29 posto prosjeka EU i pod predpostavkom da nama ostane ovakav rast BDP-a, nama bi trebalo nešto manje ispod stotinu godina da stignemo prosjek BDP-a po glavi stanovnika zemalja EU i pod pretpostavkom da neko zabrani razvoj u EU”, ocijenjuje Papić.
Precizniji je podatak Svjetske banke da bi uz porast od sedam posto, nama trebalo sedamnaest godina da stignemo prosjek EU. Dakle ovdje govorimo o vrlo sporom razvoju, dodao je Papić.
U CCI-ovoj analizi dat je dobar pregled uzroka, ali ja ću ovdje dodati još jedan elemenat, kaže Papić.
Stoga Papić zaključuje da u Bosni i Hercegovini postoji realna mogućnost socijalnih protesta.
“Riječ je o katastrofalnoj socijalnoj situaciji u zemlji. Blizu 900 hiljada ljudi živi ispod apsolutne linije siromaštva. To je 27 posto stanovništva, a apsolutna linija siromaštva je 238 KM.To što naši “dragi političari” počinju da se plaše socijalnih protesta, moram reći da se opravdano plaše jer socijalnog bunta će biti”, kazao je Papić.
Govoreći o nepovoljnom zaduživanju kod komercijalnih banaka Papić ističe da je mit da postoji dobro zaduživanje.
“Ako tranša sa MMF-om ne funkcioniše onda i ne postoji drugi način do zaduživanjA kod komercijalnih banaka koje naravno nisu zainteresovane da kupuju trezorske zapise i obveznice. Zadužujemo se kod straih banaka pod puno gorim uslovima nego što mislimo i uslovno rečeno pod gorim uslovima nego kod MMF-a, iako postoji mit o dobrim uslovima zaduživanja kod MMF-a”, navodi Papić
“Tačno je da su na kredite MMF-a kamate veoma male ali niko neće da kaže drugu stranu priče. Uslov MMF-a je da osam milijardi deviznih rezervi BiH koje su deponovane u stranim bankama moraju biti deponovane bez kamate a na te devizne rezerve bi kamate bile tri ili četiri posto, pa kada to vidite onda vidite da to uopšte nisu dobri uslovi”, kaže Papić.
Mladen Pandurević iz Udruženja poslodavaca također ističe da je izvještaj Centra civilnih inicijativa realan pokazatelj stanja.
“Ti paramteri su pokazetalj stanja a vrlo je jasno kakvo je stanje bh ekonomije. Drastičan pad stranih investicija, siva ekonomija je prisutna, međutim mora se priznati pa reći da je jedini bitan pomak koji je urađen je u tome smanjenju sive ekonomije”, rekao je Pandurević za Vijesti.ba,
On naglavaša da povećenje zaposlenih jeste jedino posljedica rada Porezne uprave
“To nije za potcijeniti ali je loše što se govori da su otvorena nova radna mjesta. Vjerovatno neka radna mjesta i jesu otvorena. Ona su se otvarala i u vrijeme najaveće krize, ali to je faktički posljedica rada Porezne uprave i ljudi su jednostavno prevedeni iz neformalne u formalnu zonu”, navodi Pandurević.
Dodaje da je rast BDP-a posljedica izlaska iz recesije zemlja EU i naših najvećih ekonomskih partnera.
“Govori se da BDP raste ali da budemo pošteni to je pitanje inercije. Sa ovom ili bilo kojom drugom vladom stvari bi bile iste. Uzroci ekonomskog rasta su u tome što je došlo do izlaska iz recesije zemalja EU, što se bilježi ekonomski rat u zemljama koje su naši najveći partneri, što smo prošlu godinu imali niže cijene enegenata a do Trumpovog izbora dolar je bio na niskom nivou, tako da nam je i to pogodovalo kod otplate duga koji je u dolarima i na tome smo dobro prošli”, kazao je Pandurević
On ističe da ne primjećuje mjere vlade koje bi mogle doprinijeti razvoju ekonomije.
“Volio bih da vidim jednu mjeru Vlade za koju se može reći da je ona uzrokovala ekonomski rast. Ovo što govorim nije samo moje mišljenje. To se može vidjeti i iz analize Ekonomskog instituta iz Beča i iz radova naših ekonomista. Tako da je bila i neka druga vlada, ista bi situacija bila”, smatra Pandurević
“Da bi došlo do povećanja stranih ali i domaćih investicija potrebno je riješiti jako puno stvari, riješiti političke nestabilnosti u zemlji, poboljšati poslovni ambijent koji je potpuno neadekvatan, smanjiti optrećenje cijene rada a Vlada FBiH upravo radi suprotno”, zaključio je Pandurević.
Razgovarao: Nihad Hebibović
(Vijesti.ba)
