“Ovakvi trendovi, koji jačaju godinama, negativno utječu na funkcionalnost države i federalnih organa vlasti te sprečavaju integraciju zemlje u euroatlantske strukture”, napisao je Inzko.
On je ukazao i na problem implementacije odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborno zakonodavstvo, podsjećajući da će u oktobru ove godine u našoj zemlji biti odžani predsjednički i parlamentarni izbori te da su političke stranke već započele predizbornu kampanju.
“Na državnom i federalnom nivou suprotstavljeni su stavovi SDA i HDZ-a BiH, a suprotstavljeni stavovi o izmjenama Izbornog zakona BiH dodatno opterećuju odnose ovih stranaka. U međuvremenu, njihov koalicioni partner SBB prijetio je da će napustiti vladajuću koaliciju na oba nivoa i sve više glasa kao što glasaju opozicione političke stranke”, navodi visoki predstavnik.
Inzko je Vijeće sigurnosti BiH informisao i da Vlada Federacije BiH nije uspjela imenovani direktora Porezne uprave FBiH, da Parlament FBiH nije održavao sjednice više od dva mjeseca te da je propao pokušaj vlasti i opozicije u RS-u da postignu sporazum o saradnji.
“Vlasti na svim nivoima i dalje odbijaju provodit obavezujuće presude pravosudnih organa”, piše u Izvještaju, nakon čega se podsjeća na odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izbor delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Visoki predstavnik navodi i da entitet RS također odbacuje odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na popis vojne imovine i proslavu 9. januara kao Dana RS-a.
“Vlasti nisu uspjele sprovesti ni odluku Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci, kao i u srodnim slučajevima, što je omogućilo diskriminaciju prava pojedinih osoba”, ističe Inzko.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH naveo je i da se uprkos kontinuiranim izazovima vladavine prava i Općeg okvira sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini tokom izvještajnog perioda i dalje suzdržavao od korištenja izvršnih ovlasti u skladu s politikom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.
U Izvještaju piše i da je OHR u skladu s mandatom nastavio pratiti, analizirati i izvještavati razvoj i zakonodavne aktivnosti vezane za fiskalnu održivost u BiH. U tom dijelu navodi da Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) nije uspio dogovoriti metodologiju za raspodjelu prihoda od plaćanja cestarine namijenjenih za izgradnju autoceste i ceste, zbog čega se 64,7 miliona KM drži u akumuliranim sredstvima, isto kao i budući prihodi od cestarina prema novom Zakonu o akcizama BiH.
Inzko je članice Vijeća sigurnosti BiH informisao i da je članica Kolegija Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto (HDZ BiH) podnijela Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu odredbi Ustava FBiH te da je riječ o istim odredbama koje je Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim u Izbornom zakonu BiH po apelaciji Bože Ljubića.
U dijelu koji se odnosi na izazove suvreniteta i teritorijalnog integriteta BiH, visoki predstavnik naveo je da su u prošloj godini političari davali izjave usmjerene protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.
“Predsjednik RS-a Milorad Dodik ponovo je bio najčešći eksponent takvih
izjava koje su uključivale pozive i predviđanja neovisnosti Republike Srpske, poricanje suvereniteta BiH i nazivanje RS-a državom. Dodik i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović pričali su o mogućoj teritorijalnoj reorganizaciji FBiH. Delegat u Domu naroda PSBiH Mario Karamatić zaprijetio je raspadom države ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH”, piše u Izvještaju.
Inzko je podsjetio i da je lider SBB-a Fahrudin Radončić također prijetio ratom u slučaju stvaranja trećeg entiteta te da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović davao izjave o proizvodnji oružja u FBiH.
“Izetbegović je naveo kako takvo oružje nije samo za izvoz, već i za ‘odgovor’ u slučaju potencijalnog ratnog scenarija. Ove izjave slijedili su slični komentari premijera Federacije BiH Fadila Novalića”, navodi se u Izvještaju.
Visoki predstavnik napisao je kako prošle godine nijedan stanovnik BiH nije otišao na ratište u Siriju ili Irak te da su vlasti saopćile kako se blizu 50 građana vratilo u BiH s ratišta u Siriji i Iraku.
Što se tiče rada Vijeća ministara BiH, on je naveo kako se državni organ izvršne vlasti redovno sastajao, ali da je nedostatak parlamentarne većine uveliko utjecao na rad Vijeća ministara BiH.
“Glavni prioriteti Vijeća ministara bili su vezani za Evropsku uniju uključujući i dovršavanje odgovora na Upitnik Evropske komisije”, piše između ostalog u Izvještaju.
