Jevrejsko groblje u Sarajevu, jedinstveno u svijetu: Na njemu su ukopana i dvojica efendija (FOTO)

Zanimljivo je znati da je jevrejska sahrana u tehničkim detaljima slična dženazi. I Jevreji svoje umrle kupaju (gasule), umotaju u čaršaf (ćefine), na tabut s umrlim (meit), pa u raku (mezar)

 

Mnogima je sarajevsko Jevrejsko groblje zanimljivo zbog toga što je na toj „koti“, za Agresije na BiH, ratovao Aleksandar Vučić, premijer Srbije i sadašnji mirotvorac. Nama je spomenuto groblje zanimljivije zbog činjenice da su na njemu umirene mnoge poznate Sarajlije, koji su, eto, bili Jevreji. Recimo, Zeki-efendija Rafaelović, zapravo Moše Atijas, čiji je nadgrobni spomenik jedinstven u svijetu. Ne samo zbog svog oblika nego…

Fes na glavi

– Karakterističan je po tome da je tekst na njegovom nadgrobnom spomeniku napisan na tri jezika: ovdašnjem, hebrejskom i turskom na arabici. Tako nešto nigdje u svijetu nećete naći. Bješe pametan, bistar, danas bi rekli genijalan, taj Zeki-fendija. A zvali su ga efendija jer je potpuno prihvatio turske običaje, adete. Na glavi je, recimo, nosio fes, pa onda onaj dugi krzneni kaput. Nije se oblačio „a la franka“ kako je tada bilo u modi, objašnjava Eli Tauber, savjetnik za kulturu i vjeru Jevrejske zajednice u BiH.

Bješe taj Zeki-efendija, priča Tauber, svršenik sarajevske Ruždije (srednja škola, gimnazija, op.a.) finansijski stručnjak koji je radio za Turke, a po ankesiji BiH, i za Austrugarsku. Za sarajevske Jevreje Zeki-efendija je bitan stoga što je 1901.,u pet nastavaka u Al Boradi, jevrejskim novinama, objavio historiju bosanskohercegovačkih Jevreja. Inače, Zeki-efendija objavio je da su prema njegovim istraživanjima Jevreji došli u Sarajevo 1541., u doba Hadim Ali-bega, pa je ovaj datum naveden i u The Jewish Encyclopaedia.

Bome je bitan i zbog toga što je spasio legendu o sarajevskom rabinu, ili što bi Turci rekli, haham baši (nadrabin) koji bješe i Cadik – pravednik, Moše Danon. Helem, za ovu je priču važno znati i da su rabini, kad osjete da Azrail dolazi po njih, nastojali otići u Palestinu, Jerusalem, i tamo umrijeti. Tako i naš rabin Danon.

– Helem, sanjao je Zeki-efendija rabina Mošu, pa počeo tragati za njim. Otkrio ga je i u nekim dokumentima koje je dobio od Mehmeda Spahe. Inače, haham bašu Mošu je, na putu za Palestinu, smrta zatekla u Stocu. Njegov grob je mjesto hodočašća Jevreja, veli Tauber koji je i otkrio grob Zaki-efendije na Jevrejskom groblju u Sarajevu.

Dobri Zeki-efendija preseli 1916. godine. Sad, ima na Jevrejskom sahranjen još jedan efendija: Salomon Baruh, Javer-efendija! Živio je početkom 19. vijeka. Bješe liferant za tursku vojsku i najbogatiji čovjek u BiH tog vakta.

Glave okrenute prema Meki

– Ovaj je efendija gradio zgrade po Sarajevu. Recimo, današnja Škola učenika u privredi je u zgradi koju je on napravio. Bješe Javer-efendija i član turskog parlamenta. A bilo mi je baš drago kad sam njegovu sliku vidio u Muzeju holokausta u Instanbulu. Inače, o Javer-efendiji se i ne zna baš mnogo. A kada prođete sarajevskom Ferhadijom, Titovom ulicom, te lijepe zgrade koje vidite, gradili su Jevreji. Najljepšu zgradu, u kojoj je sada centrala Starnke demokratske akcije napravio je trgovca Saloma. Njegova je i zgrada koju je napravio za svoju porodicu u kojoj je danas Umjetnička galerija BiH, pojašnjava Tauber.

Bezbeli je zanimljivo znati da je jevrejska sahrana u tehničkim detaljima slična dženazi. I Jevreji svoje umrle kupaju (gasule), umotaju u čaršaf (ćefine), na tabut s umrlim (meit), pa u raku (mezar). Glava njihovog umrlog, sahranjenog, gleda ka Jerusalemu.

– U našem, sarajevskom slučaju, glava umrlog gleda više prema Meki. To je stoga što Jevreji prihvaćaju zakone, običaje, države u kojoj žive, veli Tauber.

Interesantno je, Jevreji sahranjuju i svoje svete knjige i obredne predmete. Fizički su oštećeni, ne mogu se više koristiti pa ih sahrane jer u sebi sadrže ime Božije. Mjesta na kojima su sahranjene svete knjige i obredni predmeti zovu se – geniza. Tauber vjeruje da je na sarajevskom Jevrejskom groblju otkrio to mjesto!?

(Asaf Bećirović / Foto: Muhidin Živojević / Faktor.ba)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close