Safudin Čengić, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH: Siva ekonomija od državnog vrha do ulice

Najbolji način da se objasni štetnost neformalne ili sive ekonomije jeste da govorimo o novcu. Neformalna ekonomija, sivo ili crno tržište, Bosnu i Hercegovinu godišnje košta 8,6 milijardi maraka.

(Oslobođenje)

Procjenjuje se da neformalna ekonomija obuhvata 30-50 posto GDP-a BiH. To je novac koji puni džepove pojedinaca koji ne plaćaju poreze, doprinose, carine itd, a prazni džepove građana ove zemlje. Riječ je o novcu koji bi trebao biti usmjeren na otvaranje novih radnih mjesta, obnovu i izgradnju bolnica, škola, infrastrukture itd. O ovoj temi razgovarano je tokom jučerašnjeg okruglog stola Pitanje poreza, neformalne ekonomije i korupcije u zemljama zapadnog Balkana – ka boljem upravljanju i demokratskim procesima, sa posebnim naglaskom na sivu ekonomiju. Na okruglom stolu, koji je održan u Sarajevu, učestvovali su predstavnici sindikata iz BiH, Norveške i Švedske, zatim predstavnici javnih fondova, Porezne uprave FBiH i poslodavaca. O ovoj temi razgovarali smo sa predsjednikom Udruženja poslodavaca FBiH Safudinom Čengićem.

Kolektivni ugovori

• Može li novi zakon o radu, o kojem se mnogo govori ovih dana, pomoći u suzbijanju sive ekonomije?
– Svaki zakon, koji se uradi na pravi način, prouzrokuje adekvatnu mjeru kojom se sprečavaju određene radnje koje su nezakonite i štete društvu. Kvalitetan zakon u svakom slučaju može pomoći radniku, pravom radniku i odmoći nekorektnom poslodavcu i zbog toga insistiramo na promjeni zakona, insistiramo na tome da je lakše i primiti i otpustiti radnika, ali smo 100 posto uvjereni i borićemo se za to da ne može biti neprijavljenih i radnika na crno. Moramo svesti kolektivne ugovore na realnost bh. društva, a ne tretirati ih kao da živimo u zapadnoj Evropi, te doći do toga da svake tri godine, kao što je slučaj u Norveškoj, sjedaju poslodavci i sindikat i dogovoaraju uslove za naredne tri godine. Kod nas su uslovi određeni 2004. i niko ih ne može promijeniti niti se mogu raskinuti ugovori, to nema nigdje u Evropi.

• Koliko nekorektni poslodavci nanose štete poštenim i korektnim poslodavcima?
– Oni poslodavci koji rade na crno su nelojalna konkurencija legalnim, oni utajuju poreze, ne plaćaju radnike, ne izmiruju obaveze i mogu raditi po nižim cijenama od onih koji izmiruju sve obaveze prema državi i radniku. Prema tome, mi smo kao poslodavci veoma zainteresovani da se siva ekonomija svede na minimum koji je moguć na ovom podrčju.

• Koliko je raširena siva ekonomija?
– Realno govoreći, siva ekonomija je od vrha države do najnižeg uličnog prodavača. Mi sivu ekonomiju imamo i u državnim institucijama, imamo isplate enormno visokih plaća na koje se ne plaćaju porezi. Zar to nije siva ekonomija? Za to niko ne odgovara, a to rade državne institucije i preduzeća.

Nemamo kud dalje

• Možemo li očekivati da će se početi raditi na rejašavanju ovih problema?
– Naravno, od novoformiranih vlasti očekujemo da se konačno uhvate u koštac sa pravim problemima, a da se manje bave politikom. Mi bez rješavanja ovih problema nemamo kud dalje, ustvari, svakim danom ćemo tonuti sve dublje i dublje u blato.

• Kakvi su Vaši prvi utisci u pogledu nove vlasti?
– Ono što je izneseno u ekspozeu federalnog premijera praktično mi ćemo potpisati odmah, samo nam trebaju rokovi i nosioci.

• Imali smo sličnih dogovora u proteklih sedam godina, ali sve je ostajalo mrtvo slovo na papiru.
– Slažem se u potpunosti. Iz tog razloga kažem da hoćemo da znamo rokove i nosioce, ko je odgovoran za ono što nije urađeno ili koga treba pohvaliti za ono što je urađeno.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close