Pitanje palestinske državnosti osporava se desetljećima. Ovdje su osnovne činjenice.
Clare Roth, dw.com
Palestinska državnost trenutno je sporna među naučnicima, diplomatima i pojedinim nacijama. Evo što biste trebali znati o pitanju državnosti Palestine.
Što je država?
Postoje dvije teorije državnosti: deklarativna teorija i konstitutivna teorija.
Zagovornici deklarativne teorije kažu da se država može smatrati takvom ako ispunjava definiciju državnosti deklariranu u Konvenciji iz Montevidea iz 1933. godine. Ova konvencija kaže da bi se neki teritorij smatralo državom, teritorij mora imati stalno stanovništvo, definiran teritorij, vlastitu vladu i sposobnost stupanja u odnose s drugim državama.
Konvencija kaže da je političko postojanje države “neovisno o priznanju od strane drugih država”.
„Čak i prije priznanja država ima pravo braniti svoj integritet i neovisnost, brinuti se za njegovo očuvanje i prosperitet, i shodno tome, organizirati se kako smatra prikladnim, donositi zakone u skladu sa svojim interesima, upravljati svojim službama i definirati nadležnost i nadležnosti svojih sudova”, stoji u konvenciji.
To vodi do druge teorije državnosti: konstitutivne teorije. Za razliku od Konvencije iz Montevidea, ova teorija kaže da država može biti smatrana državom samo ako je ostatak svijeta priznaje kao takvu. Ova teorija nije utemeljana u zakonu, već ona modernu državnost puno više smatra pitanjem i međunarodnog prava i diplomacije.
Odgovaraju li palestinski teritoriji definiciji države?
Znanstvenici imaju različita mišljenja o tome odgovaraju li palestinski teritoriji pravnoj definiciji države.
Neki kažu da odgovaraju, dok drugi kažu da ne ispunjavaju uvjete sadržane u Konvenciji iz Montevidea.
Neki su protiv korištenja Konvencije iz Montevidea u određivanju državnosti u cjelini, navodeći da je najbolja nada za palestinske teritorije da traže državnost kroz međunarodno priznanje.
Koje zemlje su priznale palestinske teritorije kao državu?
Većina od 193 zemlje članice UN-a – njih 139 – priznaje palestinske teritorije kao državu.
Kandidaturu države da postane članicom Ujedinjenih naroda mora odobriti najmanje devet od 15 članica Vijeća sigurnosti UN-a. Ako bilo koja od pet stalnih članica Vijeća stavi veto na kandidaturu, zemlja se ne može pridružiti. Stalne članice Vijeća sigurnosti su Kina, Francuska, Ruska Federacija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države. Palestinu ne priznaju SAD, Francuska i Velika Britanija kao državu.
Ove tri nacije su rekle da neće priznati Palestinu dok sukob s Izraelom ne bude riješen mirnim putem. Devet od 27 država članica EU priznaje palestinsku državnost. Gotovo sve države članice EU-a koje priznaju palestinsku državnost su države koje su nekoć bile članice Sovjetskog Saveza i sve su priznale palestinsku državnost prije nego što su se pridružile Uniji.
Švedska, koja je priznala palestinsku državnost 2014., jedina je zemlja koja je to učinila kao članica EU.
Palestina trenutno slovi kao država promatrač nečlanica UN-a, što znači da je dobrodošla na sudjelovanja na zasjedanjima Generalne skupštine UN-a i može imati urede u sjedištu UN-a u New Yorku.
Zbog svog statusa promatrača, koji joj je dodijeljen 2012. godine, 2015. je dobila članstvo u Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), jedinom stalnom međunarodnom sudu koji može procesuirati pojedince za ratne zločine.
Godine 2021. tadašnja tužiteljica Fatou Bensouda objavila je da ICC otvara istragu o situaciji na palestinskim teritorijima. Pristupanje Palestine Rimskom statutu i članstvo u ICC-u dalo je ICC-u pravnu sposobnost da istražuje zločine koje su počinili Palestinci ili one koji su počinjeni na Palestinskom teritoriju.
Istraga, koju je Izrael osudio, trenutno je u toku.
Kakav je učinak priznanja?
Država može imati državnost, ali ne mora biti članica UN-a. Na primjer, Švicarska se pridružila UN-u kao država članica tek 2002., dok se Lihtenštajn nije pridružio do 1990., a San Marino do 1992. Sve su slovile kao međunarodno priznate državama prije pridruživanja.
Palestinski status promatrača nečlanice znači da može promatrati rad UN-a, ali ne može glasovati u Generalnoj skupštini. Tako, primjerice, Palestina nije mogla glasovati za nedavno propalu rezoluciju kojom se pozivalo na prekid vatre u sukobu Izraela i Hamasa. Nije mogla ni glasovati o rezoluciji kojom se poziva na “humanitarno primirje” u sukobu, koja je pak izglasana.
Kakav je stav Njemačke o palestinskoj državnosti?
Njemačka, poput SAD-a i mnogih drugih iz EU-a, ne priznaje palestinsku državnost. Međutim, prema njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, podupire “uspostavu buduće palestinske države kao dijela rješenja u vidu dvije države dogovorenog između strana u sukobu”.
Stav Njemačke o palestinskoj državnosti pojavio se na sudovima u zemlji u slučajevima koji se tiču statusa izbjeglica. U odluci iz novembra 2020., njemački sud je potvrdio da “ne postoji palestinsko državljanstvo” niti država Palestina. Sud je presudio da dotične palestinske izbjeglice slove kao “apatridi” (osobe bez državljanstva).
Urednik: Ben Knight
dw.com
