Slučaj federalne koalicije: Nezapamćena politička trgovina

Koalicija u FBiH koja je pravljena mjesecima počela se raspadati prije nego što je obilježila i 100 dana postojanja. Izborni su se pobjednici prilikom njenog formiranja pogađali i velikodušno nudili, ali i žestoko uslovljavali.

“SDA je spremna jednu poziciju bošnjačku ustupiti DF-u. Sad je dalje na HDZ-u. Mi smo se nadali nekim koncesijama od HDZ-a u jednom od dva kantona, pa vidjećemo”, govorio je svojevremeno prilikom formiranja vlasti Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Sifet Podžić, generalni sekretar DF-a, tokom pregovora o ulasku u Vladu naveo je kako ova stranka traži “isto onoliko ministara koliko to traži HDZ. Odlučili smo da je Demokratska fronta dovoljno popustila u početnom stavu nakon objave rezultata i prilikom formiranja Vijeća ministara”.

Uspostavljena na međusobnim uslovljavanjima, kalkulacijama i površnim ustupcima, a sve za ljubav koje fotelje više, očekivano nije ni mogla opstati smatraju analitičari.

Novu priliku za pridobijanje koalicionih partnera SDA i HDZ BiH vidjeli su nešto prije rasprave o Zakonu o radu. Uz aminovanje HDZ BiH, SDA je postigla koalicioni sporazum sa BPS-om, SBiH, te sa A- SDA, i tako obezbijedila 50 glasova.

Ipak, nova većina ponovno se formira na uslovljavanjima. SBiH, tako, traži stavljanje državne imovine u funkciju, a BPS svoje je zahtjeve proširila na isključenja pojedinih kadrova iz SDA, te rješavanje političkih ubistava. Predsjednik stranke Sefer Halilović kazao je kako su „postigli dogovor da se ulože maksimalni napori da se razjasni i moj slučaj (slučaj ubistva supruge Sefera Halilovića i njenog brata, op.aut.) i slučaj svih nerazjašnjenih ubistava, koji će nakon što ih sud rasvijetli omogućiti da donesemo zaključak jesu li bila politička.“

SDA, kako kaže Izetbegović, potpuno je spremna na jedan ovakav deal.

“Imamo povjerenja u institucije, ali one moraju konačno završtiti svoj posao”, kazao je Izetbegović potvrdivši i ono što godinama tinja ispod površine u njegovom odnosu s Halilovićem, da upravo neriješeni slučajevi opterećuju njihove odnose, te da je “vrijeme da se skinu hipoteke te razjasni ko stoji iza toga i da li su to planirana politička ubistva i atentati”.

Za novinarku magazine “Start BiH” i političku analitičarku Rubinu Čengićovakva je igra nedopustiva.

„Rekla bih da smo žrtve političke nemoći na svim stranama. Trenutno ne postoji niko ko može obezbijediti sigurnu i pouzdanu većinu. Osim toga, na sceni imamo trgovanje, nezapamćeno do sada – BPS traži od SDA izbacivanje određenih ljudi, pri tom na državnom nivou potpiše sporazum sa DF, a na federalnom sa SDA. SDA je potpuno bez ideje, da je upravljanje vlašću u ovom trenutku potpuno preuzela HDZ koja pokušava da nadoknadi sve što je izgubila proteklih godina. Onda, Stranka za BiH traži ne znam koliko ministarskih mjesta za, čini mi se tri ruke u Parlamentu FBiH. I najava da ćemo do kraja avgusta imati novu parlamentarnu većinu je samo bacanje prašine u oči samo da se ljudi ne bi uhvatili za glavu i pitali ta ćemo sutra“, kaže Čengić.

DF mada izašla iz Vlade FBiH nije predala utakmicu. Naime, potpredsjednik FBiH Milan Dunović dolazi iz ove stranke i po svemu sudeći može pomrsiti konce novoj vladi.

DF nije odustala od svojih prvobitnih uslova, da SNSD ne može u vladajuću većinu. Upravo stoga se i kalkuliše time hoće li Dunović potpisati novu vladu, a najprije traži da mu se dostavi spisak od najmanje 50 imena zastupnika, sa svojeručnim potpisima, koji su spremni podržati imenovanje novih ministara. Predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara stoga smatra da je to još jedna potencijalna kočnica.

“Treba dalje razgovarati na koji način savladati prepreku koja se zove potpredsjednik FBiH iz DF-a koji može da ne da suglasnost na imenovanje koja ja potpišem po pitanju imenovanja ministaraI da na taj način ne možemo popuniti Vladu FBiH. Ne možemo one stranke koje su pokazale veliku odgovornost prema svim građanima Federacije BiH da zajedno s nama odlučuju u izvršnoj vlasti.”

Zbog političkih proncipa, godine koje su trebale biti godine procvata i napretka opet će biti izgubljene procjenjuje Čengić.

„Bojim se da ćemo i ove četiri godine potrošiti kao i prošle zarobljeni tom ravnotežom nemoći, kako neko nazva ovaj politički trenutak. Od ovo ruku koliko ko ima u parlamentu su dva potpuno jednaka broja i bojim se da ćemo i preostali dio ovog mandata potrošiti u previranju. Kada bude neki važan slučaj, kao što je bio Zakon o radu, možda će i uspjeti naći neku klimavu većinu da to prođe, ali to ne vodi ničemu dobrom, jer ovo su trebale biti četiri godine u kojima smo trebali napraviti munjevite promjene i da 2018. imamo neku novu situaciju u BiH“, upozorava Rubina Čengić.