BiHPrivreda

Zapadni Balkan ne smije se oslanjati samo na bankarske kredite

Kreatori politika na zapadnom Balkanu trebaju izbalansirati finansijske sektore u svojim zemljama da bi se potakao dugoročni rast u regiji, stoji u novom izvještaju Svjetske banke. Prema izvještaju: Rizici i prinosi: Upravljanje finansijskim izborima u svrhu inkluzivnog rasta u Evropi i centralnoj Aziji, predstavljenom na današnjem skupu u Beču, preveliko oslanjanje na kredite doprinosi nedovoljnoj razvijenosti tržišta kapitala i velikom broju nekvalitetnih zajmova u cijeloj regiji.

U izvještaju stoji da razvoj finansijskog sektora mora ići dalje od olakšanja pristupa bankovnom kreditu, omogućavajući izbalansiran razvoj finansijskog sistema, kako u bankarskom tako i ne-bankarskom pod-sektoru – naročito tržišta kapitala i osiguranja – da bi se podržao inkluzivan rast u Evropi i centralnoj Aziji (ECA).

“Iako je u regiji, nakon početka svjetske finansijske krize, ostvaren napredak, finansijski sektor može učiniti mnogo više na poticanju prilika za održiv i ravnomjeran rast“, navodi Ewald Nowotny, guverner austrijske Narodne banke i domaćin skupa.

“Ovaj izvještaj analizira ključne dimenzije razvoja u cilju poticanja inkluzivnog rasta i nudi širu strategiju za implementaciju reformi finansijskog sektora na zapadnom Balkanu i u cijeloj ECA regiji.”

Ovaj skup se fokusirao na specifične izazova na zapadnom Balkanu, uz učestvovanje predstavnika najvišeg nivoa, uključujući guvernere centralnih banaka Albanije, Crne Gore, Kosova, BJR Makedonije i Srbije.

Zapadni Balkan bilježi 16 procenata nekvalitetnih zajmova – što spada među najviši na svijetu. U široj ECA regiji, tek oko 38 procenata odraslih ima neki vid štednje – u poređenju s prosjekom razvijenog svijeta od 54 procenta – a tek nekoliko procenata koristi osiguranje. Nepovjerenje u banke je takođe veće nego u bilo kojoj drugoj regiji svijeta.

“Prevazilaženje tog nepovjerenja i sve veća raznovrsnost finansijskog sistema u regiji su od ključnog značaja za održiv i inkluzivan rast. Za to je potrebna dalja međunarodna saradnja, jer raznovrstan i stabilan finansijski sistem zahtijeva veći obim nego što mogu pružiti zemlje u ovoj regiji pojedinačno“, kaže glavni ekonomist za regiju Evrope i centralne Azije, Hans Timmer.

Izvještaj kaže da za ostvarivanje održivog i inkluzivnog rasta, zemlje ove regije trebaju izbalansirati finansijski razvoj između sljedećih dimenzija:

– Stabilnost (npr. rješavanje pitanja nekvalitetnih zajmova i smanjenje nestabilnosti privatnih kredita)
– Efikasnost (npr. smanjenje ukupnih troškova i neto kamatnih marži na aktivu)
– Inkluzija (npr. povećanje korištenja vidova štednje i osiguranja)
– Dubina (npr. razvoj tržišta kapitala i diversifikacija finansijskog sistema zemlje)

“Zemlje zapadnog Balkana mogu najbolje unaprijediti inkluzivan rast fokusirajući se više na jačanje finansijske efikasnosti, povećanje štednje i razvoj tržišta kapitala“, napominje Ellen Goldstein, direktorica Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana.

Izvještaj ističe da su tokom 1990tih zemlje širom ECA regije izabrale model brzog finansijskog razvoja, fokusiranog na rast bankovnih kredita, često finansiranih stranim kapitalom. Taj je model pomogao jačanju finansijske inkluzije firmi i domaćinstava – ali je i bio praćen manjom finansijskom efikasnošću i povećanom osjetljivošću.
Kao posljedica, regija je bila pogođena s dvije velike bankarske krize, prva krajem 1990tih, i potom opet nakon 2008.

Indikator

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close