Američki State Department objavio je danas novi izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu, a dio koji se odnosi na BiH upozorava, između ostalog, na ozbiljne probleme s neovisnošću pravosuđa, ograničenja slobode izražavanja i medija, nasilje protiv novinara, ali i ozbiljnu korupciju u vlasti.
“Ustav osigurava pravo na pravično suđenje u građanskim i krivičnim predmetima, dok ustavi entiteta osiguravaju neovisno pravosuđe. Ipak, političke stranke i osobe iz organiziranog kriminala ponekad su utjecale na pravosuđe i na državnoj i na entitetskoj razini u politički osjetljivim predmetima, posebno onima koji se odnose na korupciju. Vlasti ponekad nisu uspijevale izvršiti sudske odluke”, ističe se u izvještaju.
Navodi se i kako zakon omogućava pojedincima i organizacijama da traže građanske pravne lijekove za navodna kršenja ljudskih prava na domaćim sudovima i predviđa žalbu na odluke Europskom sudu za ljudska prava (ECHR), ali od kraja godine, vlada nije poštivala mnoge prethodne odluke sudova i međunarodnih institucija u zemlji koje su se odnosile na ljudska prava.
Izvještaj ističe i to kako je sudski sistem obilježen velikim brojem neriješenih predmeta i nedostatka učinkovitog mehanizma za provođenje sudskih naloga.
“Neučinkovitost sudova potkopala je vladavinu prava čineći pribjegavanje građanskim presudama manje učinkovitim. Ustavni sud je u nekoliko slučajeva utvrdio povrede prava na okončanje postupka u razumnom roku. Propust vlade da se pridržava sudskih odluka naveo je tužitelje da pokrenu slučajeve pred Europskim sudom za ljudska prava”, navodi se u izvještaju.
U dijelu dokumenta koji se odnosi na slobodu izražavanja, State Department navodi kako se u zemlji osigurava visok nivo slobode izražavanja, ali da je provedba i primjena zakona ozbiljno potkopala slobodu štampe.
“Zakon zabranjuje izražavanje koje izaziva rasnu, etničku ili druge oblike netolerancije, uključujući “govor mržnje”, ali vlasti su ta ograničenja provodila samo povremeno i nikada za online medije. Visoki predstavnik za BiH je 2021. godine izmijenio Krivični zakon zemlje kako bi sankcionirao negiranje genocida, veličanje ratnih zločina i poticanje rasne, vjerske ili etničke mržnje i nasilja, ali do novembra nijedna osoba nije optužena ili krivično gonjeni za ta djela. Prema Memorijalnom centru Srebrenica, poricanje genocida smanjilo se za gotovo 80 posto od jula (2021) otkako je zakon izmijenjen”, dodaje se u izvještaju.
Ističu se i slučajevi nasilja i zastrašivanja novinara.
“Od mjeseca jula, Free Media Help Line (FMHL) zabilježila je 40 slučajeva o kojima su izvijestili mediji koji uključuju navodna kršenja prava i sloboda novinara, uključujući pet prijetnji smrću i jedan fizički napad”, navodi se u izvještaju, uz primjer Zorana Čegara, načelnik Sektora uniformisane policije Federacije BiH, koji je prijetio novinaru Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, koji je radio priču o Čegarovoj kupovini višemilionskih nekretnina u BiH i Hrvatskoj te ga je kontaktirala kako bi zatražila intervju.
U dokumentu se spominju i slučajevi iz predizborne kampanje, kada je tadašnji član Predsjedništva BiH često negativno komentarisao izvještavanje BN TV, ali i klevetanje vlasnika FACE TV Senada Hadžifejzovića od “najveće bošnjačke etnonacionalističke stranke SDA”.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na korupciju i nedostatak transparentnosti u vlastima, ističe se rad Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo, za kojeg se kaže da je lider u antikoruptivnom djelovanju.
Od slučajeva koji uključuju nositelje vlasti, spominje se kako je pandemija COVID-19 zloupotrijebljena za različite koruptivne aktivnosti.
“Jedan od najznačajnijih slučajeva odnosio se na nabavu neupotrebljivih respiratora iz Kine u vrijednosti od oko šest miliona dolara. U Federaciji su premijer Fadil Novalić, ministrica financija Jelka Milićević i direktor Civilne zaštite Fahrudin Solak optuženi pred Sudom BiH za korupciju 2020. godine. Glavni pretres u tom slučaju još je bio u toku”, dodaje se u izvještaju.
Također, spominje se slučaj zamjenice glavnog državnog tužitelja Diane Kajmaković, koja je sankcionirana pod sumnjom korupcije.
“Umiješala se u slučajeve kako bi zaštitila kriminalce, uključujući trgovce narkoticima. Kajmaković je bila kandidatkinja za glavnu tužiteljicu, a sankcije protiv nje gotovo su onemogućile njezino imenovanje. Potom je Ured disciplinskog tužitelja BiH podnio službenu prijavu protiv Kajmaković zbog korupcije, zloupotrebe položaja i drugih prekršaja. U iščekivanju ishoda disciplinskog postupka, Prvostepeno disciplinsko vijeće VSTV-a odlučilo je 31. oktobra prihvatiti prijedlog Ureda disciplinskog tužitelja za suspenziju Kajmaković”, dodaje se u izvještaju State Departmenta.
N1
