Digitalni glasački sistemi zastrašujuće su osjetljivi na hakerske napade i manipulacije. To nije dobra vijest za vjerodostojnost demokratije. Rješenje je i digitalno i analogno glasanje.
Poslije minimalne pobjede na izborima, sve češće, ne samo oni koji su izgubili, uzdišu i začuđeno mašu glavom: kako to da je došlo do takvog rezultata? Zašto su oni tako daleko od predviđanja? Je li sve zaista prošlo u skladu sa zakonom? Već i sama pojava ove sumnje je otrov za demokratiju i potresa jedan od ključnih stubova našeg političkog sistema: povjerenje u zakonski utemeljeno odlučivanje i poštovanje odluka većine.
Već godinama raste zabrinutost da birače, pa čak i na cijele izbore mogu manipulirati ili politički protivnici ili čak strane sile. Pa i ako im to ne pođe za rukom da utiču na ukupni rezultat izbora, čak i pri samom pokušaju manipulacije dolazi do pojave nesigurnosti i iritacija. Birači zato gledaju sa sumnjom u rezultate i samim tim u demokratiju. I to u vremenima kada nasuprot demokratije stoje njeni moćni protivnici – bilo da je riječ o autokratima, populistima ili drugim protivnicima pluralizma.
Izbori za Kongres SAD-a su pokazali trendove
Rasprave i osjećaj nelagode će se sigurno pojaviti i na izborima za Kongres u SAD-u 6. novembra, kada će se birati svih 435 članova Predstavničkog doma SAD-a i trećina zastupnika Senata. Pogotovo u tako podijeljenom društvu, gubitnici će osjećati nesigurnost. Međutim, promatrači ne smatraju da je za to odgovoran manipulacijama podložni sistem izbora, nego i sadašnji predsjednik.
I sam Donald Trump je, uprkos pobjedi, posumnjao u regularnost izbora
Na posljednjim predsjedničkim izborima najprije ni sam pobjednik izbora Donald Trump nije priznao službene rezultate izbora, jer je doista dobio potrebnu većinu elektora, ali ne i većinu glasova birača. Trump to nije htio prihvatiti. Ni na tome angažirana komisija nije to uspjela razjasniti. Povjerenje u izbore bilo je potreseno u osnovi. Izabrani američki predsjednik, koji je ranije nazivan vođom slobodnog svijeta, sumnjao je u svoj izborni sistem, uprkos svojoj pobjedi- mizerija za demokratiju.
Već godinama se SAD pribojavaju izbornih manipulacija od strane vanjskih sila. Od posljednjih predsjedničkih izbora sve je više dokaza da se Rusija masovno uplitala u njih. Ruski trolovi su sistemski širili sirove lažne vijesti putem društvenih mreža, hakeri su izvršili cyber napad na podatke Nacionalnog odbora američkih demokrata i objavili nimalo laskave mailove kontrakandidatkinje Hillary Clinton.
Osim toga, postoje čvrsti dokazi pokušaja manipulacije, kao što je pokazao impresivni skandal oko Cambridge Analytice. Ta firma je ciljano putem Facebooka manipulirala biračima u SAD-u i indirektno uticala na glasanje za Brexit. “Bilo je gotovo sigurno da su se dogodili sistemska prevara i varanje birača “, izjavio je Christopher Wylie, zviždač na saslušanju u Evropskom parlamentu. “Facebookov sistem to dopušta”, rekao je on.
Lako manipuliranje izbornim automatima
Pokušaj uticaja je, međutim, nešto sasvim drugo od stvarne manipulacije izbornim rezultatima. Ranjivost sadašnjih američkih glasačkih automata demonstrira J. Alex Halderman, profesor informatike na Univerzitetu Michigan. On svojim studentima i medijima neumorno objašnjava kako se lako mogu manipulirati izborni računari na predstojećim izborima za Kongres. Na jedan izborni računar Halderman je instalirao video igru Pac-Man kako bi na taj način pokazao kako lako može da uđe u sistem i koliko malo je sistem zaštićen.
Na saslušanju u američkom Kongresu, Haldermann je žestoko upozorio na ranjivost sistema. “Vlada i kongres moraju odmah poboljšati sigurnost provođenja izbora, prije nego što bude prekasno”, zahtijevao je Halderman putem Twittera. Unatoč njegovim upozoravajućim riječima, nesigurni izborni računari Accuvote TS i TSX koristiće se i na ovim izborima u gotovo 20 saveznih država.
Pogrešan nauk iz izbornog debakla?
Amerikanci su, između ostalog, uvođenjem izbornih računara htjeli reagirati na neugodnu izbornu dramu iz 2000. godine. Tada je tek minimalna većina odlučila pobjedu predsjedničkog kandidata, Republikanaca Georgea W. Busha nad demokratom Al Goreom.
Usijani izbori su prošli, ali rezultata nije bilo, jer mnogi tzv. rupičasti glasački listići, koji su u to vrijeme bili korišteni, nisu bili valjano otisnuti. Tokom 36 dana i noći pažnju svjetske javnosti zaokupljali su pomagači na izborima sa Floride, koji su koristili lupe da bi otkrili listiće koji nisu bili dobro otisnuti. Tada je uslijedila tijesna Bushova pobjeda, ali rezultati nisu donijeli mir. Konačno, Bush je vodio sa samo 0,008 posto razlike, pri čemu je na Floridi glasalo oko šest miliona birača. Zbog ovog nepouzdanog sistema glasanja poništeno je više od 100.000 glasova, na kojima nije bilo jasno u čiju korist su glasali birači koji su ih koristili.
Poučena ovim debaklom Florida je 2004. uvela postupak kompjuterskog glasanja. Na izborima za Kongres, oko trećine svih registriranih birača je glasalo digitalno. Ostatak birača je to uradio manuelno, stavljajući križiće ili probijajući rupice.
Američki izborni automati se posebno lako mogu hakirati
Hakiranje je dječja igra
Koliko je jednostavno hakiranje izbornih računara i uticaj na izbore pokazao se na DEFCON-u 26, jednom od vodećih hakerskih sajmova, koji se proteklog avgusta održao u Las Vegasu. Organizatori su pohvalili takmičenje mladih hakera: onaj ko najbrže hakira sigurnosnu tehnologiju web stranica izbornih institucija je pobjednik. Putem web stranica izbornih organa registrirani su birači i obaviješteni o najbližoj izbornoj jedinici. Osim toga, tamo će se rezultati saopštiti na dan izbora.
Za ovo takmičenje napravljene se identične kopije web stranica za Floridu, Iowu, Michigan, New Hampshire, Ohio, Pennsylvaniu, Virginiu i Wisconsin. Jedanaestogodišnjem Audreyu Jonesu trebalo je samo deset minuta da hakira jednu stranicu i prodre u njenu strukturu. Tako je mogao proizvoljno promijeniti imena kandidata ili broj glasova. Ukupno je, istakli su organizatori, više od 30 djece uspjelo hakirati kopije web stranica za manje od pola sata.
I Evropa je ugrožena
Problem ne postoji samo u SAD-u: čak ni evropski sistemi nisu imuni na napade ili manipulaciju.To nisu pokazale samo mahinacije Cambridge Analytice. Također u Francuskoj je hiljade internih dokumenata kandidata Emmanuela Macrona podijeljeno na društvenim mrežama neposredno prije izbora. Počinitelji su hakirali interne informacije kao što su mailovi, računi i ugovori sa računara Macronovog izbornog štaba.
U svom govoru o stanju Evropske unije sredinom septembra, predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker je upozorio na moguću manipulaciju na evropskim izborima koji će se održati naredne godine. “Trebamo zaštititi slobodne i fer izbore u Evropi. Zbog toga danas Komisija predlaže nova pravila za zaštitu naših demokratskih procesa od manipulacije od strane trećih zemalja ili čak privatnih interesa”.
Prvi čovjek Facebooka na saslušanju u Evropskom parlamentu dao je tek okvirna obećanja
Ozbiljni sigurnosni propusti na posljednjim izborima za Bundestag
Njemačka također strahuje od mogućih manipulacija i cyber napada. Koliko je opravdana ta zabrinutost pokatzuju hiljade napada na firme koji se svakodnevno događaju, kao i na infrastrukturu i državne institucije. Žrtva uspješnih napada te vrste bio je čak i njemački Bundestag, te savezna baza podataka. Napadači su uspjeli prodrijeti duboko u sistem, tako da je cijeli IT Bundestaga morao biti zamijenjen.
Iza tog napada bi se, prema saznanjima britanske cyber odbrane, trebali kriti ruski vojni obavještajci, pripadnici GRU-a, tačnije sa njim povezana hakerska grupa „APT28”, saopšteno je iz britanskog Nacionalnog centra za cyber sigurnost. London je objavio popis dvanaest ruskih hakerskih grupa iza kojih se, kako je rečeno, krije GRU. Procjene britanskih, nizozemskih i američkih sigurnosnih službi su da su ove grupe također odgovorne za cyber napade na Svjetsku antidoping agenciju (WADA), Organizaciju za zabranu hemijskog oružja (OPCW) i mnoge druge napade.
Hladni rat hara na Cyber-Space-u
Uprkos opasnostima još uvijek su mnoga područja nedovoljno zaštićena, na što vlasti redovno upozoravaju. Koliko lako se može manipulirati izborima u Njemačkoj je prošle godine demonstrirao student informatike iz Darmstadta Martin Tschirsich. Bez puno truda on je pronašao zaštićeni softverski program “PC izbor” na Internetu. Ne samo da je uspio ući u trag odgovarajućim uputama za upotrebu, već i lozinkama.
Tako je ovaj snalažljivi student dobio pristup osjetljivom kodu softvera – i mogao se sa svim tim lako poigrati. Međutim, Tschirsich je umjesto toga obavijestio vlasti o ozbiljnim sigurnosnim propustima. U sve su se uključili prvi čovjek za provođenje saveznih izbora i Savezni ured za informatičku sigurnost (BSI), pa je softver povučen iz upotrebe.
Najpouzdaniji način je da se glasa i kompjuterski i analogno
Gotovo svaki software prije ili kasnije može biti hakiran. 100% siguran sistem vjerojatno se nikada neće pojaviti.. Ali da bi se odbranila demokratija treba joj pouzdan izborni sistem. Jer za despote i autokrate slobodni, fer i tajni izbori su bili i ostali nešto čega se užasavaju. Zato u digitalnom dobu, prema mišljenju profesora Haldermana, nema puta koji vodi pored elektronskog glasanja i uz njega analognog glasanja na papiru.
Naravno, i tada postoje još mnoge mogućnosti manipulacije. Mogu se pojaviti dodatni glasački listići ili redovni glasacki listići mogu nestati. Digitalni prenos analognih rezultata Centralnoj izbornoj komisiji također je moguće manipulirati. Međutim, ako bi postojala opravdana sumnja, postojala bi mogućnost ponovnog prebrojavanja glasačkih listića.
DW.DE
- Autor Alexander Freund
