Delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Azhar Sejarić (NiP) je podnio inicijativu da entitetski premijer Nermin Nikšić (SDP) pokrene ocjenu ustavnosti Zakona o šumama u sedam kantona.
Nikšić je poslao u proceduru da Ustavni sud FBiH razmatra ovaj zakon koji imaju Zeničko-dobojski kanton, Unsko-sanski, Bosansko-podrinjski, Srednjobosanski, Zapadnohercegovački, Posavski i Hercegovački-neretvanski kantonu.
Sejarić smatra da kantoni nisu mogli donijeti ovakav zakon.
“Ustavom FBiH je podijeljena nadležnost entiteta i kantona u iskorištavanju prirodnih bogatstava. Međutim, kantonalnim propisima u ovom slučaju može se regulisati ista materija, kao i entitetskim, ali na način da se samo detaljnije razrađuje. S obzirom na to da federalni zakon o šumama ne postoji, tako ni federalne jedinice (kantoni) nisu mogle regulisati istu materiju. Čak i da se na ovaj način popunjava pravna praznina, ne može se kršiti Ustav, niti propisati naknada koja obavezuje određena lica na plaćanje”, konstatovao je Sejarić.
Azhar Sejarić, delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH (Foto: Facebook Azhar Sejarić)
U obrazloženju zašto bi Nikšić trebao da pred Ustavnim sudom FBiH pokrene ocjenu ustavnosti spomenutog zakona istakao je dva mišljenja Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva – iz 13. septembra 2012. i 8. novembra 2012.
Kako je naveo, prema mišljenju navedenog ministarstva iz 13. septembra 2012., kantoni ne mogu donositi propise za oblast šumarstva prije nego što se za istu oblast donese federalni propis.
“Također je konstatovano da se federalnim propisom može ostaviti mogućnost donošenja kantonalnog propisa kojim će se detaljnije urediti pitanja koja nisu uređena federalnim zakonom”, dodaje.
Mišljenjem istog ministarstva iz 8. novembra 2012. zaključeno je da, kako je napomenuo, ne postoji smetnja da kantoni urede ovu oblast uz obavezno usklađivanje kantonalnog zakona o šumama, po donošenju zakona o šumama na federalnom nivou, u svim dijelovima gdje postoji kolizija.
“U skladu s prethodno navedenim, imamo dva potpuno različita mišljenja kojima se stvara konfuzija. Napominjem da Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nije uopće nadležno za tumačenje Ustava, jer pravni akt tumači onaj ko ga donosi”, podsjetio je.
Pitanje naknade
S obzirom na to da smatra da je riječ o neustavnom zakonu, smatra i to da je neustavna osnovica naknade za općekorisne funkcije šuma, a koju plaćaju privredni subjekti. Naknada je utvrđena Zakonom o šumama.
“Samo se zakonom na nivou FBiH može propisati obaveza plaćanja naknade, dok kantonalnim propisom (zakonom ili uredbom) može se samo detaljnije razraditi federalni zakon. Postoji više presuda i odluka Ustavnog suda FBiH u kojima sve odredbe sadrže jasan stav o ustavnosti utvrđivanja javnih prihoda”, podsjetio je Sejarić.
U prilog prethodno navedenom istakao je da je Ustavni sud FBiH utvrdio da Općinsko vijeće Livna nije moglo propisati plaćanje posebnih taksi za finansiranje djelatnosti sporta i fizičke kulture kako je to propisano navedenoj odluci.
“Posebno što Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u FBiH i finansiranju FBiH nije utvrđeno pravo Federacije, kantona i općina na javne prihode (poreze ili takse) iz ukupnog prihoda pravne osobe” dodaje.
U obrazloženju inicijative za premijera Nikšića konstatovao je da je neustavno to da naknadu plaća onaj koji nema korist od šuma kao dobra od općeg interesa.
“Potpuno je neustavno da samo poslodavci budu obaveznici plaćanja naknade za općekorisnu funkciju šuma. Naknada je vrsta davanja za određenu korist te se postavlja pitanje kakvu korist imaju samo poslodavci od općekorisne funkcije šuma u odnosu na ostale građane. Osnovni princip trebao bi biti da određene vrste javnih prihoda plaćaju oni koji imaju korist od nekog javnog dobra ili koji svojim djelovanjem negativno utječu na postojanje nekog općeg dobra”, ukazao je.
Sejarić je poručio da se ovim zakonom diskriminišu privredni subjekti te da im je ograničeno pravo na imovinu.
Kao zastupnik u Skupštini USK je u julu ove godine predložio da se iz Zakona o šumama izostavi naknada za općekorisne funkcije šuma, tj. da se više ne naplaćuje. Tu naknadu plaćaju sve firme sa sjedištem u ovom kantonu, kao i one koje posluju u ovom kantonu. Umjesto toga, predložio je da se novac za šume osigura iz budžeta, i to u iznosu od 0,2 do 0,4 posto. U USK je tokom prošle godine na osnovu spomenute naknade prikupljeno više od 658.000 KM. U Kantonu Sarajevo od 2020. ukinuta naknada za općekorisne funkcije šuma.
Sada je na Nikšiću da odluči da li će od Ustavnog suda FBiH zatražiti ocjenu ustavnosti Zakona u šumama koji postoji u sedam kantona.
Klix
