Istraživanje: Loša finansijska pismenost građana u cijeloj CEE regiji
Finansijsko obrazovanje predstavlja sticanje osnovnih znanja potrebnih za ličnu finansijsku sigurnost i finansijsku dobrobit pojedinca i stoga je od velike važnosti za nacionalne ekonomije, socijalne države, kao i za finansijski položaj država.
U državama zapadnog Balkana strukturni deficiti u području finansija i nedostatak znanja iz oblasti monetarne politike dovode do loših finansijskih procjena i pogrešaka.
GfK Austrija je, u saradnji s Austrijskom agencijom za razvoj (ADA), u Srbiji prihvatila ovaj izazov i sprovela projekat “Jačanje finansijske pismenosti u srednjoj i istočnoj Evropi”. Cilj projekta bio je dobijanje boljeg uvida i razumijevanje stupnja finansijskog obrazovanja srbijanskog stanovništva kao prvi korak kako bi se pronašli načini za jačanje svijesti i povećanje finansijske pismenosti među stanovništvom u Srbiji, ali i u cijeloj regiji srednje i istočne Evrope kao sljedeći korak.
CEE regija – dinamična tržišta s nedostatkom znanja
Unatoč finansijskoj krizi, finansijsko tržište u Srbiji se dinamično razvijalo u posljednjih nekoliko godina. Oko tri četvrtine stanovnika Srbije trenutno posluje sa bankama dok je prije 10 godina tek 50% stanovništva koristilo bankarske usluge. Kada je u pitanju tržište osiguranja, procent stanovništva koji posjeduje neku policu osiguranja je ispod 10%.
Na temelju provedenih istraživanja, čini se, da je u zemljama u kojima su finansijska tržišta u dinamičnom rastu i razvoju, formiranje finansijskog znanja pojedinaca (stanovništva) u smislu finansijske pismenosti u padu. To se uglavnom događa zbog toga što finansijske institucije na takvim tržištima dinamičnog i brzorastućeg okruženja pridaju manje važnosti razvoju znanja svojih klijenata. Uzrok tome je moguće pronaći u nedostatku svijesti i znanja od strane finansijskih institucija prisutnih u regiji srednje i istočne Evrope da je stanovništvo potrebno finansijski obrazovati, ali i u nedostatku znanja odakle početi istraživati ovu pojavu odnosno kako nadopuniti nedostatak znanja o finansijama kod stanovništva.
Samo jedna od pet osoba procjenjuje se finansijski kompetentnom
U sklopu projekta, između ostalog, identificirana su četiri segmenta ljudi s obzirom na njihovu finansijsku pismenost i finansijsko ponašanje. Rezultati ukazuju na prilično lošu procjenu vlastitog finansijskog znanja među srbijanskim stanovništvom. Gotovo polovina ispitanika precjenjuje svoje finansijsko znanje, a jedan od njih četiri nema ili ima nedovoljno znanja o finansijskom sektoru. Samo 20% ispitanika je pokazalo dobar nivo finansijske kompetentnosti u finansijskom i monetarnom području.
S obzirom da nedostatak znanja u finansijskom i monetarnom području može dovesti mnoge pojedince i do pogrešnih finansijskih odluka, finansijske i obrazovne institucije, kao i predstavnici vlasti, trebali bi preuzeti aktivnu ulogu u poboljšanju tih znanja među stanovništvom.
Prema rezultatima GfK istraživanja, 22% građana u Srbiji navodi da im ponestane novaca i prije nego što im dođu novi prihodi, a gotovo četvrtina (24%) navodi da bi mogli živjeti na osnovi svoje ušteđevine manje od sedam dana u slučaju da im nestane glavni izvor prihoda.
Očito je da finansijsko obrazovanje srbijanskog stanovništva nije na zadovoljavajućoj razini te da su nužne određene akcije kako bi se poboljšala finansijska pismenost građana, vjerovatno ne samo u Srbiji, već i u cijeloj CEE regiji.
Povećanje finansijske pismenosti u populaciji donosi prednosti svim sudionicima na tržištu
Veći nivo znanja u području finansija i monetarnog sistema ima brojne prednosti ne samo na individualnom nivou, već i na nivou cjelokupnog finansijskog tržišta.
Dobro informirani građani savjesnije donose određenu finansijsku odluku i na taj način doprinose i stabilnosti finansijskog tržišta. Bolja ekonomska obrazovanost potiče održivu ekonomsku politiku na način da će građani puno lakše i brže prihvaćati određena pravila i propise vezane uz monetarnu politiku ako ih ujedno i razumiju.
S gledišta stručnjaka, finansijske institucije i banke u CEE regiji već su prepoznale potrebu poduzimanja akcija s ciljem poboljšanja finansijske pismenosti stanovništva, ali te su akcije za sada samo sporadične i kratkoročne.
Banke i osiguravajuća društva mogu imati koristi od finansijski pismenijih klijenata na nekoliko načina: kroz povećanje lojalnosti klijenata, povećanje povjerenja kroz učinkovitiju komunikaciju sa svojim klijentima. To, nadalje, vodi i do bolje kvalitete usluga, a i mogućnosti dolaženja do novih grupa klijenata. Pozitivni efekt može se prenijeti i na cijelu javnost koja može na drugačiji (bolji) način percipirati razne finansijske institucije.
Detaljno mjerenje statusa finansijske pismenosti u CEE regiji omogućuje razradu konkretnih mjera za finansijske institucije (banke, osiguravajuća društva). Na taj način moguće je usmjeriti se na poboljšanje finansijske pismenosti građana kao i osiguranje dugoročne saradnje s dobro informiranim klijentima koji imaju povjerenje u vlastite finansijske odluke, ali i u finansijske institucije s kojima posluju. Posredno, sve ovo utječe na imidž finansijskih institucija u javnosti.
(GfK BH)
