PORUKE IZ EU SU VJETAR U LEĐA: Mogu li probosanske stranke postići konsenzus u odbacivanju principa konstitutivnosti naroda?!
Bosna i Hercegovina mora shvatiti da je u njezinom najvećem interesu provedba presude Sejdić – Finci, poručio je to prije par dana Christophe Poirel šef uprave za ljudska prava Vijeća Evrope nakon petodnevnog virtualnog posjeta Bosni i Hercegovini.
On je naglasio kako je Ustav Bosne i Hercegovine zastario i da se mora mijenjati.
“Vrijeme je da Bosna i Hercegovina pređe na drugačiji moderni sistem u kojem ne postoji diskriminacija i koji nije temeljen na konstitutivnim narodima, poruka je šefa direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope nakon razgovora sa bosanskohercegovačkim dužnosnicima”, istako je zvaničnik Evropske unije.
Tokom razgovara sa bosanskohercegovačkim zvaničnicima u fokusu su bile presude u Strasbourgu (Sejdić – Finci, Zornić, Pilav i Šlaku) a posebno ona u predmetu Sejdić – Finci.
“Smatram da je glavna prepreka povezana sa postojećim ustavnim okvirom. On je osmišljen nakon rata kada je poginulo mnogo ljudi. Osmišljen je sa konstitutivnim narodima, ali rat je davno završio i zato je važno da BiH pređe na drugačiji, moderniji sistem”, naglasio je Christophe Poirel.
Podsjećamo, Evropski sud za ljudska prava u predmetu Zornić protiv Bosne i Hercegovine, termin “konstitutivni narodi” označio kao posljedicu genocida i etničkog čišćenja na kojeg je bilo neophodno pristati kako bi se osigurao mir.
Naime, to doslovno stoji u tački 43. presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Zornić:
“U presudi Sejdić i Finci Sud je primijetio da je u vrijeme kada su donesene sporne ustavne odredbe na terenu došlo do vrlo krhkog primirja, te da je cilj tih odredbi bio da se zaustavi brutalni sukob obilježen genocidom i etničkim čišćenjem. Priroda tog sukoba bila je takva da je bilo neophodno pristati na ‘konstitutivne narode’ kako bi se osigurao mir.”
Shodno tome Sud zaključuje da se u Bosni i Hercegovini bez daljnjeg odgađanja mora uspostaviti demokratsko uređenje bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima.
Međutim sada, više od osamnaest godina nakon završetka tragičnog sukoba, ne može postojati bilo kakav razlog za održavanje na snazi spornih ustavnih odredbi. Sud očekuje da će se bez daljeg odgađanja uspostaviti demokratsko uređenje. S obzirom na potrebu da se osigura stvarna politička demokratija, Sud smatra da je došlo vrijeme za politički sistem koji će svakom građaninu Bosne i Hercegovine osigurati pravo da se kandidira na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda Bosne i Hercegovine, bez diskriminacije po osnovu etničke pripadnosti i bez davanja posebnih prava konstitutivnim narodima uz isključivanje manjina ili građana Bosne i Hercegovine.”
S obzirom na navedene presude i jasne stavove evropskih zvaničnika u pogledu potrebe za odbacivanjem konstitutivnosti, postavlja se pitanje kako će se probosanske stranke odnositi prema tome, odnosno da li će konačno iskoristit priliku koja im se pruža u borbi za građansku državu.
Tačnije, ovo pitanje predstavlja svojevrstan test za sve probosanske stranke, koje bi trebale na bazi presuda Evropskog suda za ljudska prava i zaključaka iz Vijeća Evrope zahtjevati odbacivanje principa “konstitutivnost naroda”, kao izraza sistemske diskriminacije. Uostalom, to je pitanje da li u Bosni i Hercegovini te stranke žele građansku država ili ne.
(SB)
