Potpuni ekonomski slom divljaka ISIL-a, Islamska država nezaustavljivo srlja prema bankrotu
TERORISTIČKA grupa koja se smatra državnom organizacijom ili “kalifatom” za normalno funkcioniranje treba velike svote novca, posebno kada se zna da na teritoriju koji kontrolira živi između četiri i pet milijuna ljudi.
Čak i prije nagle teritorijalne ekspanzije 2014. godine, Islamska država je raspolagala ozbiljnim financijskim sredstvima. Prema studiji analitičkog centra Rand Corporation objavljenoj potkraj prošle godine, ISIL je uoči širenja na velike prostore građanskim ratom razorene Sirije imala sredstva u vrijednosti oko 875 milijuna dolara, piše CNN.
Nakon osvajanja zapadne Sirije i istočnog Iraka, ta su se sredstva udvostručila. Američki analitičari procjenjuju da je iz banaka na zauzetim područjima ISIL izvukla između pola i jedne milijarde dolara – samo je iz mosulske Centralne banke odneseno oko 400 milijuna!
Tome treba pridodati i ogromne količine oružja i ratne tehnike koje su za sobom ostavile razbijene iračke snage, te naftne izvore i rafinerije na području novostvorenog kalifata. Potkraj 2014. godine, Islamska država je proizvodila 50.000 barela nafte dnevno, što na godišnjoj razini znači zaradu od 500 milijuna dolara. Zarada nije bila istovjetna onoj koju bi iz takvih resursa izvukle legitimne države, jer se ISIL bila prisiljena osloniti se na krijumčarske mreže koje su naftu preprodavale kupcima – često se spominjala Turska – ali ipak se radilo o vrlo unosnoj aktivnosti.
Uz to, Islamska država dobro zarađuje na još jednoj vrlo profitabilnoj, ali u medijima rijetko spominjanoj sirovini – fosfatima, sastojku ključnom za proizvodnju umjetnog gnojiva koji se vadi iz bogatih nalazišta u blizini sirijskog grada Palmyre i u iračkoj pokrajini Anbar.
Ne treba zanemariti ni sredstva koja ISIL izvlači iz stanovništva pod svojom kontrolom. Uz prodaju opljačkanih antikviteta, koji su na crnom tržištu donijeli i do 100 milijuna dolara, teroristi dobro zarađuju od jezive prakse prodaje roblja, najčešće mladih jazidskih žena koje borci Islamske države koriste kao seksualne robinje. Stanovništvo koje živi pod vlašću ISIL-a plaća poreze na svoju nesigurnu zaradu. Deset posto daju svi, a poseban namet, jizyu, plaćaju preostali kršćani.
Na kraju, sredstva koja Islamskoj državi doniraju simpatizeri sa svih strana svijeta, a posebno iz bogatih zaljevskih država, dodatno popunjavaju proračun. Međunarodne sankcije su ozbiljno uzdrmale taj izvor prihoda, pa se sredstva dobivena na taj način ne mogu usporediti s onima koje je svojevremeno prikupljala Al-Kaida, ali ipak se radi o nezanemarivim svotama novca.
Kada se sve zbroji, Islamska država je prema vrlo umjerenim procjenama prošle godine na raspolaganju imala sredstva u vrijednosti najmanje 1.5 milijardi dolara.
Svota koja na prvi pogled djeluje zapanjujuće, posebno kada se nalazi u rukama terorističke paradržave. Usprkos tome, čini se da se ISIL nalazi u ozbiljnim financijskim problemima.
Uzrok financijskih problema
Čak se i Islamska država mora pobrinuti za osnovne potrebe stanovništva na teritoriju kojim vlada. Pokrivanje troškova zdravstva, struje, vode, i održavanje infrastrukture nužno je za održavanje privida normalnog funkcioniranje takozvanog kalifata. Ne treba zanemariti ni troškove plaća za administraciju, posebno otkad je iračka vlada donijela odluku da neće financirati plaće javnih dužnosnika na teritoriju pod kontrolom ISIL-a, što je za lokalnu ekonomiju predstavljalo gubitak od oko 170 milijuna dolara mjesečno.
Još jedan udar na proračun Islamske države bio je globalni pad cijena nafte te problemi koje je uzrokovala promjena strategije protuisilovske koalicije. Zračni udari na konvoje cisterni i postrojenja za preradu nafte ozbiljno su ugrozili proizvodnju na teritoriju pod kontrolom Islamske države. Različiti izvori tvrde da se danas na tom području proizvodi 20 do 34 tisuća barela nafte dnevno.
Islamska država je za preostalu naftu pronašla neočekivanog kupca u svom najgorem neprijatelju – režimu sirijskog predsjednika Assada. Gubitci područja bogatih naftom natjerali su uzdrmane sirijske vlasti da sklope pogodbu s vragom: u zamjenu za naftu Islamskoj državi osiguravaju električnu energiju, ili naprosto plaćaju gotovinom, ali čak ni ti prihodi ne mogu nadoknaditi sve teže financijske gubitke.
Velik broj ljudi svakodnevno bježi s područja koje kontrolira ISIL, pa su posljedice nedostatka visokoobrazovanog kadra, osobito liječnika i inženjera, sve izraženije. Protuisilovska koalicija preciznim napadima eliminira ključne financijske stručnjake koji upravljaju sredstvima ISIL-a, a često stradavaju i radnici na naftnim postrojenjima. Sve je to prihode ISIL-a do danas svelo na oko 80 milijuna dolara mjesečno.
Kako se ISIL bori protiv krize?
Dokumentacija koja je prošle godine iznesena iz glavnog grada takozvanog kalifata, Rake, pokazuje da su plaće svih civilnih i vojnih dužnosnika srezane za 50% zbog “iznimnih okolnosti u kojima se Islamska država nalazi”. Smanjene su i druge povlastice boraca ISIL-a, uključujući i korištenje vozila koja nisu potrebna za vojne operacije.
Prema nekim izjavama svjedoka, na okupiranim područjima Iraka preostali imućniji stanovnici za tisuću do dvije dolara mogu kupiti pravo na napuštanje teritorija ISIL-a.
Islamska država je zbog zračnih udara koji sve češće pogađaju banke i druga mjesta gdje se novac čuva počela izbjegavati skladištenje većih količina gotovine na jednom mjestu, što smanjuje mogućnost da dragocjeni dolari izgore pod udarom američkih bombi, ali ostavlja puno mogućnosti za sitne krađe.
Ekonomska budućnost ISIL-a
Islamska država se pokazala izdržljivom i prilagodljivom. Nastavlja funkcionirati usprkos nedaćama, a njezina se birokracija stalno domišlja novima načinima izvlačenja novca. Da se ISIL poput drugih terorističkih skupina odlučila za održavanje fleksibilne organizacijske strukture bez kontrole konkretnog teritorija, financijski problemi im vjerojatno ne bi predstavljali toliku opasnost.
Nestašice i rastuća inflacija na području pod kontrolom ISIL-a će se nastaviti, i prisiliti terorističko vodstvo da više vremena i energije posveti detaljima upravljanja državom.
Ali, kao što kaže jedan izvještaj oksfordskog analitičara Aymenna Jawada Al-Tamimija, ekonomski kolaps neće srušiti Islamsku državu – samo će se nastaviti pad životnog standarda na teritoriju pod kontrolom terorista.
Izvor: www.index.hr
