DRAGO KRALJEVIĆ NATO pokrenuo veliku vojnu vježbu “Branitelj Europe 20”
Autor: Drago Kraljević / novilist.hr
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov izjavio je da je ova vježba “apsolutno neopravdana”, jer je planirana na pretpostavci da Europa očekuje rusku odmazdu
Prema službenom priopćenju koje je 6. veljače prenio Ured NATO-a u Bruxellesu, započela je velika vojna vježba “Defender Europe 20/Branitelj Europe 20”, predvođena američkim oružanim snagama. Premda je većina vojnika koji sudjeluju na vježbi iz SAD-a, “Defender Europe 20” omogućuje svim europskim saveznicima NATO-a, uključujući partnerske zemlje – Gruziju i Finsku, da uvježbaju vlastitu spremnost odvraćanja potencijalnih prijetnji izvana.
Vježba u kojoj će sudjelovati više od 37.000 sudionika, ujedno predstavlja najveće prisustvo američkih vojnih snaga u Europi tijekom posljednjih 25 godina. Službeno priopćenje glavnog stožera američke vojske, glasi: “U vježbi sudjeluju; 1. konjička divizija; 1. oklopna divizija, 1. pješačka divizija; 3. pješačka divizija, 82. zrakoplovna divizija…” Američki vojnici, tehnika i oprema, već stižu u Europu zračnim i morskim putem luka Antwerpen (Belgija), Vlissingen (Nizozemska), Bremerhaven (Njemačka) i Paldiski (Estonija). Nakon toga će se teška oprema, uključujući 480 gusjeničnih vozila, transportirati željeznicom u istočni dio Europe. Vojnici će, kako je planirano, na svoja odredišta stići autobusima. Američki vojnici pridružit će se postrojbama savezničkih država s ciljem izvođenja simulirane vježbe na prostoru Njemačke, Poljske i baltičkih država. “Jedan od glavnih ciljeva vježbe jeste pokazati sposobnost, poglavito SAD-a, u pokretanju i razmještanju vojne sile divizijskih razmjera na veliku udaljenost”, izjavio je vrhovni saveznički zapovjednik Tod D. Wolters. Očekuje se i dolazak britanskih vojnih snaga koje će se iskrcati u Antwerpenu, odakle će u konvojima nastaviti put dug oko 4.000 kilometara.
Nije samo simbolično
Glavnina vježbe izvodit će se tijekom travnja i svibnja ove godine. “Ova vježba nije samo simbolična. Ona dira u samu srž onoga što mislimo kada govorimo o kolektivnoj europskoj sigurnosti”, izjavila je Georgette Mosbacher, američka veleposlanica u Poljskoj. “U eventualnoj krizi NATO mora biti sposoban reagirati što je brže moguće”, pojasnio je jedan od zapadnih diplomata. Pritom je posebno naglasio: “Vježba ‘Defender Europe 2020’ ne bi bila moguća bez Poljske”. Oglasio se i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, istaknuvši da manevri “pokazuju snažnu predanost Sjedinjenih Država NATO-u, slobodi i sigurnosti Europe”. Poljska će biti glavni teritorij za vojne manevre, a Njemačka logističko središte i glavna tranzitna zemlja. Zamjenik zapovjednika američke vojske u Europi, general Andrew Rawling, obećao je da će prebacivanje trupa imati minimalan utjecaj na život njemačkog stanovništva, jer će se pokreti uglavnom odvijati noću. NATO negira pretpostavke da je Rusija neprijatelj koji je zastupljen u simuliranoj vježbi “Defender Europe 20”. Prema riječima generala Andrewa Rohlinga, zamjenika zapovjednika američke vojske u Europi, “vojni manevar nije povezan posebno niti s jednom zemljom”. To je ponovio i generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u Deutsche Welleu.
Oglasila se i Claudia Major, ekspertica njemačkog Instituta za sigurnost i međunarodna pitanja: “Poredak za koji je Europa mislila da ima zajedno s Rusijom, više ne funkcionira. Rusija više nije strateški partner. Njezina aneksija Krima poziv je na buđenje Europe”. Za američke geopolitičke stručnjake, prisustvo američkih postrojbi u NATO vježbi takvih razmjera na ruskoj granici jasna je poruka Rusiji – postoji stvarna namjera da se pokrene pravi rat, ako druga strana neće poštovati zapadne interese (“Brics information portal”). Njemačka ljevica zatražila je od svoje Vlade i Parlamenta da ne sudjeluju u vojnoj vježbi “Defender Europe 20”.
Prema priopćenju MORH-a, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević sudjelovao je na redovnom sastanku ministara obrane zemalja članica NATO-a 12. i 13. veljače ove godine, u sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Tamo se, između ostalog, razgovaralo o vojnoj vježbi “Defender Europe 20”. Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov izjavio je da je ova vježba “apsolutno neopravdana”, jer je planirana na pretpostavci da Europa očekuje rusku odmazdu. “Sve što mi radimo kao odgovor na prijetnje NATO-a našoj sigurnosti, radimo isključivo na našem teritoriju. Naše nuklearno oružje razmješteno je isključivo na našem teritoriju, za razliku od američkog. Naravno, Moskva ne može ignorirati vježbu, ali će reagirati tako da ne isprovocira nepotrebne rizike”, rekao je Lavrov. Konstantin Kosačev, predsjednik Odbora za vanjske poslove gornjeg doma ruskog Parlamenta, rekao je da je “ova ratna igra povezana s nedavnim povlačenjem SAD-a iz Ugovora o nuklearnom oružju srednjeg dometa”. Potom je dodao: “Ako vodite vojnu vježbu o mogućem nuklearnom odgovoru na neprijateljski napad, time zapravo želite uvjeriti ljude da je takav napad vjerojatno moguć” (RIA Novosti). Rusija naslućuje da ova NATO-va vježba možda predstavlja stvarnu prijetnju. Posebice se to odnosi na planiranu opsadu ruske enklave Kalinjingrad.
Temeljno pitanje
Postavlja se temeljno pitanje: je li Zapad doista zainteresiran za sukob s Rusijom takvih razmjera s mogućim nesagledivim posljedicama? Što o tome misli Europska unija? Mark Esper, američki ministar obrane, sudjelujući u simulaciji ratne igre u sjedištu američkog strateškog zapovjedništva u Omahi (Nebraska), za razliku od glavnog tajnika NATO-a, bio je iskren i precizan: “Scenarij zahtijeva europski kontingent snaga u kojemu se odvija rat s Rusijom. Rusija prema simulaciji igre, odlučuje upotrijebiti nuklearno oružje s ograničenim djelovanjem protiv pojedinih ciljeva na teritoriju NATO-a. Tijekom vježbe, simulirati ćemo naš odgovor nuklearnim oružjem”. Prema stručnjaku/istraživaču iz područja međunarodnih odnosa, prof. dr. Robertu Jervisu s Columbia Universityja, “čak ni sovjetski arhivi nisu potvrdili nikakve ozbiljne planove za moguću neisprovociranu agresiju na Zapadnu Europu”. Tijekom proteklih mjeseci, Ratna mornarica SAD-a rasporedila je nekoliko novih bojevih glava na balističkim raketama, koje mogu biti lansirale s podmornica tipa Trident. Stručnjaci za kontrolu nuklearnog naoružanja reagirali su s velikom zabrinutošću na takvu odluku, s obzirom na to da se ova vrsta oružja prilikom ispaljivanja ne može razlikovati od strateškog nuklearnog oružja, čija bi uporaba mogla dovesti do sumraka civilizacije. Američki predsjednik Donald Trump najavljuje da za osiguranje unutarnje sigurnosti i promicanje američkih interesa u svijetu, u proračunu treba osigurati 740,5 milijardi dolara. U tom okviru, 69 milijardi dolara ide za prekomorske ratne operacije, više od 19 milijardi dolara za 10 ratnih brodova, 15 milijardi dolara za 115 borbenih zrakoplova F-35 i druge zrakoplove, 11 milijardi za nadogradnju kopnenog naoružanja itd. Ove informacije prenosi Il Manifesto. Za znanstvene i tehnološke programe Pentagona, zatraženo je 14 milijardi dolara namijenjenih razvoju nadzvučnog naoružanja, svemirskih sustava i mreža 5G. Istovremeno američki javni dug iznosi 22 tisuće milijardi dolara (105 posto BDP-a). U fiskalnoj 2021. godini, Ministarstvu energetike pripast će 27 milijardi dolara za održavanje i modernizaciju nuklearnog arsenala. Uzimajući u obzir ove i druge stavke, američka vojna potrošnja će u fiskalnoj 2021. godini premašiti iznos od 1.000 milijardi dolara. Prema podacima koje je objavio The Guardian, na svaki dolar poreznih obveznika, 62 centa ide vojsci i Ministarstvu unutarnje sigurnosti, plus 7 centi za braniteljske (veterane) potrebe. To znači da ostaje samo 31 cent za sve ostalo: obrazovanje, stručno usavršavanje, ekonomski razvoj, stanovanje, pitku vodu, čisti zrak, zdravstvena i znanstvena istraživanja, humanitarnu pomoć i drugo.
Plijen vojne industrije
Američka vojna potrošnja je 60 posto veća od one u Kini i oko 10 puta veća od one u Rusiji. Deset zemalja članica NATO-a, uključujući Bugarsku, Veliku Britaniju, Grčku, Latviju, Litvu, Poljsku, Rumunjsku, Sjedinjene Države, Francusku, Estoniju, povećalo je rashode za obranu na 2 posto (SAD i više) bruto domaćeg proizvoda. Na taj način proračun osigurava američku vojnu dominaciju u svim sektorima rata: zraku, kopnu, moru, svemiru i cyber-prostoru. Vojni proračuni prvih deset zemalja s najvećim izdacima za obranu u 2019. godini izgledaju ovako: SAD (726 milijardi dolara), Kina (217 milijardi dolara), Saudijska Arabija (57 milijardi dolara), Indija (57 milijardi dolara), Velika Britanija (56 milijardi dolara, Francuska (53 milijardi dolara), Njemačka (48 milijardi dolara), Rusija (48 milijardi dolara), Japan (45 milijardi dolara, Južna Koreja (41 milijardi dolara). Njemačka je sada zauzela sedmo, a Japan deveto mjesto.
U kontekstu promišljanja o razlozima i potrebi pokretanja tako velike vojne vježbe na istoku Europe – Defender Europe 20, kada SAD, Francuska, Velika Britanija, Njemačka… izdvajaju desetak puta više sredstava za vojsku od Rusije, zanimljivo je poslušati poruku, koju je prof. dr. John W. White Head, osnivač i direktor Instituta Rutherford, sa sjedištem u Charlottesvilleu u Virginiji, uputio svojim sugrađanima: “Američka nacija je postala plijen vojnog industrijskog kompleksa koji podržavaju ratni profiteri i korumpirani političari. Nemojte se zavaravati ako mislite da se vaš teško zarađeni porezni novac koristi za nacionalnu sigurnost.”
