-TopSLIDEBiHPrivreda

Novi plan za Zapadni Balkan: Rast 7 posto godišnje

S planom, koji uključuje i finansijsku pomoć od šest mlrd eura, žele se udvostručiti veličine ekonomija Zapadnog Balkana u narednoj deceniji

Novi plan rasta za Zapadni Balkan predviđa udvostručenje veličine ekonomija u sljedećem desetljeću,  a što znači ekonoomski rast od 7 posto godišnje.

Ovo  je rečeno na okruglom stolu Novi Plan rasta  – Mogućnosti za poslovni sektor Zapadnog Balkana koji je organizirao Komorski investicijski forum Zapadnog Balkana (Western Balkans 6 Chamber Investment Forum) kako bi zajedno s Europskom komisijom i regionalnim partnerima (CEFTA, Regional Cooperation Council i Transport Community), približio Plan poslovnoj zajednici u regiji.

Novi plan rasta, kako je istaknuto, pripremljen je s ciljem donošenja nekih prednosti članstva u regiju prije pristupanja, poticanja ekonomskog rasta i ubrzavanja prijeko potrebne socio-ekonomske konvergencije. Cilj bi trebao omogućiti partnerima da ubrzaju reforme i ulaganja kako bi se značajno ubrzao proces proširenja i rast njihovih ekonomija.
– S Planom rasta želimo postići udvostručenje veličine ekonomija Zapadnog Balkana u sljedećem desetljeću (7% godišnje), potičući zemlje da ubrzaju usvajanje te provedba pravne stečevine EU i ubrzanje procesa pristupanja. Postoji zamah i Zapadni Balkan ga treba iskoristiti, posebno uzimajući u obzir mogućnost novih članica EU do 2030. ili ubrzo nakon toga, izjavio je David Hudson, viši stručnjak za proširenje EU.

Plan rasta izgrađen je na četiri stupa koji su međusobno ovisni i međusobno se jačaju.  To su približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU u 7 prioritetnih područja u kojima je Svjetska banka spremna ili se približava u vezi s usklađivanjem s pravnom stečevinom EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana – Zajedničko regionalno tržište je odskočna daska prema jedinstvenom tržištu EU,  ubrzavanje reformi unutar ekonomija Zapadnog Balkana – jedinstveno tržište može imati koristi samo ako se temeljne reforme provode na nacionalnom niovu i na kraju povećana financijska pomoć (uvjetovana provedbom reformi) putem novog instrumenta finansiranja: Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan vrijedan 6 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i zajmovima.

Predviđena plaćanja povezana su s postizanjem kvantitativnih i kvalitativnih koraka povezanih s ovim mjerama u razdoblju 2024. – 2027. i podložna su sljedećim uvjetima:
– Preduvjeti: demokracija, vladavina prava i ljudska prava (+specifični uvjeti da se Srbija i Kosovo konstruktivno angažiraju u normalizaciji svojih odnosa)
– Opći uvjeti: makrofinancijska stabilnost, dobro upravljanje javnim financijama, transparentnost i nadzor budžeta
– Uvjeti plaćanja: specifični za partnera, definirani u planovima reformi

Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u svom obraćanju podsjetio na inicijative i prijedloge poslovne zajednice Bosne i Hercegovine za rješavanje pitanja dugih zadržavanja i zastoja na graničnim prijelazima sa Europskom unijom, sa kojom Bosna i Hercegovina ostvaruje obim razmjene od oko 72% i ima drugu najdužu granicu Europske unije sa nekom trećom državom. Također, izdvojio je i pitanje ograničenja boravaka profesionalnih vozača od ukupno 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, kao iznimno važno pitanje za funkcioniranje lanaca isporuke, a za koje je i Upravni odbor WB6 CIF upućivao inicijatvu Evropskoj komisiji.

Skup je okupio više od 160 sudionika koji su istaknuli da je Plan ambiciozan te da treba provoditi aktivnosti svih dionika, blisko surađivati s vladama i drugim institucijama, dok preduzeća trebaju tražiti načine kako poboljšati svoje interne kapacitete i unaprijediti poslovnu saradnju u regiji.

Neka od pitanja sudionika odnosila su se na nedostatke vještina i usklađivanje obrazovanja i potreba realnog sektora u regiji kako bi bili važan dio Reformskih agendi na nacionalnom nivou. Ekonomije Zapadnog Balkana trebale bi objaviti svoje slabosti i zatražiti pomoć za prevladavanje ovih problema.

Okrugli stol je organiziran kao popratni događaj u okviru CEFTA WEEK 2023, a predvodili su ga predstavnici DG NEAR, WBIF-Investicijskog okvira za Zapadni Balkan, članovi Upravnog odbora KIF ZB – predsjednici ekonomskih komora iz regije, Tajništva CEFTA-e, RCC (Vijeća za regionalnu suradnju), Tajništva Transportne zajednice i Tajništva Energetske zajednice, saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Foto: Pexels

Indikator.ba

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close