Slovenija je, nakon poplava, hitno aktivirala evropski mehanizam civilne zaštite, na koji su se odazvale mnoge zemlje u okruženju. BiH, zbog načina odlučivanja, odluku o slanju pomoći donosi (možda) tek krajem mjeseca.
Slovenija je, nakon nezapamćenih poplava koje su pogodile ovu zemlju, putem Mehanizma EU za civilnu zaštitu tražila pomoć u teškoj mehanizaciji, ljudstvu i ostaloj tehnici. Pomoć je zatražena i od BiH, ali tu su stvari, zbog načina odlučivanja unutar BiH, komplikovane, što znači da bi pomoć mogla biti upućena tek krajem mjeseca.
Čeka se na odluku Savjeta ministara
Predsjedništvo BiH donijelo je u utorak (8.8.2023.) odluku po kojoj se „odobrava angažovanje resursa Oružanih snaga Bosne i Hercegovine kako bi se pružila pomoć Sloveniji. Na osnovu te odluke Ministarstvu odbrane BiH naloženo je da hitno preduzme aktivnosti za angažovanje raspoloživih kapaciteta BiH za pružanje pomoći civilnim tijelima Slovenije u otklanjanju posljedica poplava.
„Oružane snage BiH pripremile su jedinicu privremenog sastava od deset pripadnika inženjerijskog bataljona, koji je uvježban za ovakve situacije, te potrebnu mehanizaciju“, saopšteno je s tim u vezi iz Ministarstva odbrane BiH.
Ali, da bi ova jedinica bila poslana u Sloveniju, odluku mora donijeti Savjet ministara BiH (zajednička vlada), koja treba odobriti finansijska sredstva za sve ove aktivnosti ali i donijeti odluku o nastupu BiH, kao punopravne članice Evropskog mehanizma civilne zaštite. Ukoliko BiH ne uputi pomoć sa državnog nivoa već preko entiteta, ona neće imati pravo na refundaciju sredstava. Ministar bezbjednosti BiH Nenad Nešić (DNS -Demokratski narodni savez) održao je sastanak sa predstavnicima entitetskih uprava civilne zašite i najavio brzo pokretanje procedura.
„Republička uprava civilne zaštite RS i Federalna uprava civilne zaštite, izrazile su spremnost za slanje raspoložive mehanizacije sa posadama, na raščišćavanje terena. Zbog toga ću kao ministar uputiti prijedlog Savjetu ministara za donošenje odluke o slanju međunarodne pomoći“, izjavio je Nešić.
Sjednica do kraja mjeseca
Sloveniji su u ovom trenutku hitno potrebne radne mašine, pontonski mostovi i stručni timovi. Međutim, prema izvoru DW-a, sjednica Savjeta ministara neće biti održana do kraja ovog mjeseca. Isti izvor navodi da se ovaj proces nastoji što više odugovlačiti, kako bi entitetske civilne zaštite ponovo nastupile samostalno, kao u Turskoj nakon razornog zemljotresa početkom godine. I tada su iz Delegacije EU u BiH izrazili žaljenje što je BiH izgubila priliku za refundacijom 75 odsto sredstava, te da se nadaju da će naredni put biti više sluha da se iskoristi Evropski mehanizam civilne zaštite.
„Ono što smo vidjeli je da su entiteti djelovali samostalno. Nama bi bilo draže da je odgovor bio državni. Od prošle godine BiH je punopravna članica Evropskog mehanizma civilne zaštite. Ovaj mehanizam bi trebalo koristiti. To je bila moja poruka nadležnom ministru Nešiću – da koriste mehanizme kojima raspolaže BiH i koji vam, usput rečeno, uštede novac“, rekao je tada šef Delegacije EU u BiH Johan Satler.
Nakon što su tada oba entitetska tima otputovala u Tursku, predsjednik RS Milorad Dodik, rekao je da na nivou BiH ne postoji civilna zaštita i da BiH nema mehanizam za takvo djelovanje, te da u ovakvim situacijama „kroz zajednički nastup, uvijek dođe do zloupotrebe“.
Optužbe iz Federacije BiH da je slanjem pripadnika Civilne zaštite Republike Srpske u Tursku ne samo “ponizio” Bosnu i Hercegovinu već joj uskratio finansijska sredstva Evropske unije kao kompenzaciju za pruženu pomoć, Dodik je odbacio riječima: „Samo bolesna politička društva mogu potencirati neke druge stvari sem humanitarnih“.
Međunarodni subjekt
Dok se čeka konačna raspetljavanje političkog čvora o slanju pomoći u nekadašnji dio bivše Jugoslavije, Civilna zaštita RS sprema radne mašine i vrši koordinaciju sa privatnim kompanijama za angažman mehanizacije. Direktor Civilne zaštite RS Milan Novitović, kaže da se određuju kapaciteti koji će narednih dana biti upućeni u Sloveniju.
„Radi se o specijalnom transportu. Spremni smo i čekamo. Samo treba izvršiti koordinaciju kako najlakše prebaciti mehanizaciju, a sve ostalo se radi paralelno sa odlukama koje treba da donese vlada RS. Mi smo pripremili i informaciju za vladu o svim detaljima“, kaže Novitović, navodeći da će Ministarstvo bezbjednosti BiH biti uključeno u koordinaciju koja se odnosi na upotrebne snage u inostranstvu.
BiH je nakon pomoći Turskoj propustila da refundira 75 odsto troškova kompenzacije, ali je prilika propuštena jer su entitetske civilne zaštite djelovale samostalno, mimo mehanizma EU za civilnu zaštitu. Profesor iz Banjaluke, stručnjak za bezbjednost Duško Vejnović, očekuje da BiH u Sloveniji neće napraviti istu grešku.
„Subjekt međunarodnog prava u međunarodnim odnosima je država. Na BiH je da se dogovore. To ne znači da će se entitetska oznaka izgubiti. Ali da se dogovore o jedinstvenom pristupu na međunarodnom planu i o sredstvima koja im pripadaju iz međunarodnih fondova EU. Šteta je da ta sredstva ne dobije BiH kao subjekt međunarodnog prava“, kaže Vejnović, zaključujući da niko u tom slučaju ne bi bio zakinut u procesu naknade, pa ni entiteti.
Dragan Maksimović
dw.com
