Novalić: Želim da onaj ko je zaslužio na poslu, uživa u penziji!

Federalni premijer najavljuje reforme

Novalić za “Avaz“: Želim da onaj ko je zaslužio na poslu, uživa u penziji!

Naredna godina će biti u duhu ubrzavanja reformi, garantiram da će doći do jačanja ekonomskog rasta, tvrdi to federalni premijer Fadil Novalić u vrlo otvorenom intervjuu za “Dnevni avaz”, u kojem je rezimirao tešku proteklu godinu, ali i govorio o onome što nas očekuje. Razlog za optimizam, kako kaže, između ostalog, bazira na činjenici da je Vlada u vrlo kratkom periodu završila skoro četvrtinu mjera zacrtanih u akcionom planu Reformske agende.

– Akcioni plan smo proširili na 61 tačku, 13 smo u potpunosti završili, četiri su pri samom kraju. Malo ljudi zna da je naša reformska agenda po strukturi identična onoj prema kojoj radi EU. Dakle, od porezne politike do vladavine prava. Mi smo je nedavno proširili pitanjima sistemskog rješavanja terorizma. Morali smo reagirati. I budžet je pratio ove aktivnosti, pa smo dva miliona KM dali više za ovaj problem – rekao je Novalić za naš list.

Fiksni budžet

Kada smo kod federalnog budžeta za narednu godinu, opozicija ga napada i tvrdi da nije razvojni. Kako im odgovarate?

– To što je opozicija konstatirala da budžet nije razvojni, ja sam već rekao u svom ekspozeu kada sam preuzeo dužnost. Ako je 94 posto budžeta fiksno, dakle, zasnovano na boračkim, penzionim i drugim zakonima, a na što Vlada nema nikakav utjecaj, onda se može govoriti o razvojnoj komponenti od šest posto. Tu imamo poljoprivredu, aktivno zapošljavanje. Ali rekao bih da ovakva struktura postoji već pet-šest godina. Dakle, Predstavnički dom je, uvažavajući sve ove činjenice, usvojio budžet, pa očekujem racionalan pristup i Dom naroda naredne sedmice.

Šta je s proširenjem porezne osnovice te drugih reformi iz ove oblasti? Dugo ste u vezi s tim vodili pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Svjetskom bankom…

– To dolazi odmah nakon marta, kada završimo priču oko radnopravnog zakonodavstva te kolektivnog i granskih ugovora. Ne može prije. Ova reforma podrazumijeva uvlačenje svih dodataka na plaću u poreznu osnovicu, ali ekvivalentno smanjene obaveze. Da ne uzimamo više od privrede. Dolaze nam na red izmjene zakona o doprinosima te o porezu na dohodak.

Je li Vlada svojim upozorenjem izrekla svoju konačnu riječ kada se radi o kolektivnom ugovoru koji su bili dogovorili poslodavci i sindikati?

– Naravno! Ali dogovorili smo da u narednim danima ne dižemo tenzije. Svakako treba naglasiti da, ako neke stvari ne stoje u Zakonu o radu, onda ih ne smije biti ni u kolektivnom ugovoru.

Problem penzija

Kakvim ocjenjujete trenutni penzioni sistem te šta će donijeti novi reformski zakon? 

– Ovaj penzioni sistem, ukoliko se ne reformira, može zaista predstavljati remetilački faktor ekonomskog rasta. Ako socijalne prilike krenu nizbrdo, onda se ne možemo fokusirati na ekonomiju. Zato ovo moramo shvatiti krajnje ozbiljno. Intenzivno se bavimo vrlo složenim zakonom o penzionom sistemu, koji će slijediti evropske principe bodovanja, da onaj što je zaslužio na poslu, može uživati u penziji.

Toliko je upada napravljeno u postojeći sistem raznim zakonima, uredbama… Toliko su ti naknadni propisi debalansirali penzioni sistem, tako da sada imamo 366 KM prosječnu penziju te devijaciju u kojoj, naprimjer, major s plaćom od 1.900 KM, kada ode u penziju, dobiva 2.176 KM. To je jedan neuravnotežen, nepravedan sistem. Pa mi imamo odnos jedan naprema sedam između minimalne i maksimalne penzije! On je kao takav najveći na svijetu. To je već prvi znak da nešto nije uredu.

Novi poremećaj

Brine li Vas informacija da je 11.000 ljudi podnijelo zahtjev za prijevremeno penzionisanje?

– To je, očito, novi poremećaj. To je tri posto od ukupnog broja korisnika, zaista nije malo. Ljudi su iz straha iskoristili priliku da odu u prijevremenu penziju, jer smatraju da ih neće biti u redovnom penzionisanju naredne godine.

Šta je s privatizacijom?

– Odmah ćemo započeti s prodajom manjinskih državnih udjela od kojih Vlada nikada ništa nije imala. Sredstva su namijenjena za penzioni fond, za razvojne projekte, jedan dio ide za smještaj institucija, dva miliona KM za borbu protiv terorizma. S druge strane, Vlada mora biti vlasnik energetskog sistema, autocesta, željeznica, telekomunikacija te namjenske industrije. To je na spisku strateških preduzeća.

Država može sve kad hoće

Kada govorimo o preduzećima u namjenskoj industriji, pojavljuju se informacije o raznom mešetarenju. Je li država jača od mešetara? 

– Država može sve kad hoće! Mi imamo osam fabrika namjenske industrije. Dvije su ozdravile, što je veoma dobra stvar. Ostale su u vrlo teškoj poziciji. Imamo plan restrukturiranja za tih šest fabrika u smislu preslagivanja u strukturi vlasništva. Višak ide napolje, glavni biznis ostaje i da krenemo dalje. Zaista sam uvjeren da ćemo, od momenta kada ove ostale fabrike ozdrave, moći igrati značajnu ulogu na svjetskom tržištu. Država ima snage i može eliminirati te nezdrave dijelove nastale u korupciji i pronevjerama.

Od MMF-a uzeti samo koliko se mora

Dobili smo dobre vijesti od Svjetske banke, koja je napravila novu strategiju za BiH. Šta je s proširenim aranžmanom s MMF-om?

– MMF djeluje u zoni stabilnosti budžeta i socijalnog mira. Ako to dvoje imate, možete se razvijati i zaduživati se. Ali niko živ vam neće dati kredit ukoliko vam je budžet nestabilan, a to znači i da je socijalna sfera nestabilna.

Što se tiče MMF-a, trebamo se zaduživati što manje, samo toliko da bi se pokrila budžetska rupa. MMF je poruka svim sljedećim u lancu da je ta sfera mirna te da se na toj osnovi može raditi dalje. Nama su mnogo interesantniji Svjetska banka, EBRD, EIB, OPEC, IPA fondovi. To je razvojnog karaktera, a našem društvu treba razvoj.

Odgođeno uvezivanje radnog staža

Šta očekujete od novog zakona kada je u pitanju uvezivanje radnog staža? 

– Dakle, pripremili smo zakon, ali kada smo vidjeli spisak onih koji trebaju da konzumiraju ovo pravo, bili smo iznenađeni. Dvije trećine su državne institucije, škole, vrtići, bolnice, komunalne kompanije! To znači da bismo liječili bolest koja je nastala u administraciji. Morali smo ovo zakonsko rješenje prolongirati za nekoliko mjeseci. Donijet ćemo ga svakako. Riječ je o zakonu od pola milijarde KM i morate imati odgovornost za to.

– 2 miliona KM od privatizacije ide za borbu protiv terorizma

– 94 posto budžeta je fiksno, a ostatak za razvoj 

Autor: Amil DUČIĆ – avaz.ba