Ortoreksija novi poremečaj kod mladih – patološka opsesija zdravom prehranom
OVO JE NOVI POREMEĆAJ KOD MLADIH: Pogledajte o čemu se radi!
Kada psihijatri stvore novu bolest, oni ni sami ne znaju kako se ona liječi. Naravno, tu je uvijek pomoć farmaceutske industrije koja ovaj “problem” uvijek gleda kroz liječenje šakom tableta
Iako ortoreksija nije priznata kao medicinska dijagnoza već se smatra nespecifičnim poremećajem hranjenja, procjenjuje se da je takvom rizičnom ponašanju u vlastitoj prehrani u zapadnoj Europisklon oko jedan posto populacije.
ORTOREKSIJU bi prema definiciji trebao imati svaki sportaš i bodybuilder
Ortoreksija ili patološka opsesija zdravom prehranom poremećaj je koji je sve zastupljeniji među mlađom populacijom, a može dovesti do ozbiljnih prehrambenih problema kao što su anoreksija ili bulimija pa je o tom društvenom fenomenu potrebno što više javno govoriti, istaknuto je u petak na stručnom skupu o ortoreksiji u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Osobe koje imaju ortoreksiju strahuju od negativnih učinaka određenih prehrambenih namirnica te ih zbog toga izbacuju iz prehrane, a pritom su uvjerene kako tim promiču svoj zdrav način života. Stručnjaci, međutim, upozoravaju kako time čine upravo suprotno jer odbacujući neke namirnice zapravo osiromašuju svoju prehranu i negativno utječu na pravilan rad organa.
Iako ortoreksija nije priznata kao medicinska dijagnoza već se smatra nespecifičnim poremećajem hranjenja, procjenjuje se da je takvom rizičnom ponašanju u vlastitoj prehrani u zapadnoj Europi sklon oko jedan posto populacije. Tko je onda stvorio taj izraz ako nije medicinska struka?
“Podaci o učestalosti ne postoje jer ortoreksija nije registrirana kao bolest pa ne postoje nislužbene statistike, no zamijećena je kao zdravstvni problem i kao fenomen”, kazala je voditeljica Odjela za promicanje zdravlja Nastavnog zavoda “Dr. Andrija štampar” Ana Puljak.
Naglašava kako ortoreksija predstavlja prijetnju za rizične i osjetljive skupine, kakve su mlade djevojke i žene te djeca, koja nikako ne bismjela uvoditi neuravnotežene režime prehrane radi njihovog rasta irazvoja.
“Rizične skupine su mlade djevojke i žene sklone poremećajima hranjenja, pri čemu obično sve započinje s usmjerenošću na tzv. zdravu hranu, koja u stvari nije zdrava već je nutritivno siromašna, a to zatim prelazi u poremećaje hranjenja, odnosno bulimiju i anoreksiju”, ističe Puljak.
Voditeljica Centra za poremećaje hranjenja Bea Jelena Balabanić Mavrović ističe kako ortoreksija dovodi i do mentalnih poremećaja kod tih osoba.
“To možemo osjetiti kada osobe sve druge sadržaje podređuju tome da se pravilno hrane. Ne izlaze s društvom van, ne jedu kod prijatelja, imaju specifičan režim prehrane i vježbanja, alise unatoč svemu osjećaju iznimno loše. Često imaju psihosomatske simptome nadimanja i probave ako pojedu neku od tzv. zabranjenih namirnica”.
“Sve više nam dolaze osobe koje imaju poteškoća s hranjenjem ne zbog toga što se boje debljanja, nego zato što osjećaju da više ne mogu kontroliratisvoju brigu i opsesiju sa zdravom hranom. Te se osobe rijetko hospitaliziraju, osim ako to prijeđe u atipičnu anoreksiju, no onisu tzv. funkcionalni pacijenti, koji normalno žive irade, ali osjećaju da je ta briga o zdravoj prehrani preuzela kontrolu nad njihovim životom, da su se izgubili u tom jer jedu zdravo a zapravo se osjećaju loše”, ističe Balabanić Mavrović.
Na skupu je istaknuto kako treba jesti zdravo iraznoliko te izbjegavati krajnosti, a svaku dijetu provjeritis nutricionicstom i liječnikom.
*stisnite dolje desno “Titlovi” radi prijevoda ili stisnite “kotačić” i odaberite “Prijevod titla”*
https://youtu.be/fTqQiYSjl2s
(dnevno.hr,youtube/uredio:NSP)
