SVE KONTROVERZE JEDNE POLITIKE: Kakva je uloga Vojina Mijatovića i šta želi da postigne vlastitom kandidaturom
Zamjerke za političko djelovanje nisu upućene samo Vojinu Mijatoviću, već uopšte ogranku Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Banjaluci
Autor: Maja BJELAJAC – Indikator.ba
“Dobro razmislite vrijeme je za nove ljude”, poručio je biračima nedavno na svom FB profilu Vojin Mijatović, kandidat SDP-a za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. I zaista – politička scena u cijeloj državi prezasićena je istim potrošenim licima, koja već godinama, uz identične predizborne floskule, mijenjaju fotelje.
Neki od njih zbog pozicija su promijenili stranke, neki se naprasno nacionalno preorjentisali, ali rijetki su oni koji su dresove desničara zamijenili lijevim. Potpredsjednik SDP-a i član Glavnog odbora (GO) te stranke Vojin Mijatović jedan je od njih, iako su partije u kojima je djelovao deklarativno socijaldemokatske.
GODINAMA U SNSD-u
Naravno da ga zaokret s desna u lijevo ne svrstava u “nove ljude” na političkoj sceni, na koje sam upućuje birače, već tek u stare političare obučene u, kako se Mijatović barem prezentuje, novo ruho.
A ovako je izgledalo “ruho” Vojina Mijatovića.
Današnji potpredsjednik SDP-a karijeru je započeo 2001. kao portparol Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, a tu je funkciju obavljao do 2006. u vladama koje nisu bile SNSD-ove (predjednici Vlade RS bili su Mladen Ivanić, Dragan Mikerević i Pero Bukejlović).
Nakon toga, Mijatović obavlja niz funkcija u institucijama pod kontrolom SNSD-a i Milorada Dodika.
Bio je načelnik Odjeljenja za evropske integracije pri Ministarstvu finansija RS od 2006-2008. godine, kada je Dodik bio premijer. Savjetnik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, za vrijeme Nikole Špirića (SNSD), postaje 2008.
Prema njegovoj zvaničnoj biografiji na stranici Vijeća ministara BiH, 2009. je imenovan za pomoćnika ministra finansija za pretpristupnu pomoć EU u Vladi RS, a u periodu 2010-2013. radio je kao savjetnik predsjednika Vlade RS za međunarodne odnose i saradnju sa međunarodnim finansijskim institucijama. Od 2014. do 2016. godine obavljao je dužnost direktora Ekonomskog instituta u Banjaluci. U tim godinama predsjednik Vlade bio je Aleksandar Džombić (SNSD) kojeg je 2016. na tom mjestu zamijenila Željka Cvijanović.
Upravo godine „foteljarenja“ pod plaštom SNSD-a razlog su zbog kojeg je dio javnosti skeptičan prema Mijatovićevoj promjeni dresa, kao i kandidaturi za člana Predsjedništva BiH.
Poslanik u Narodnoj skupštini RS Nebojša Vukanović mišljenja je da je Mijatovićeva kandidatura za člana Predsjedništva BiH već viđeno i tipično podmetanje „kukavičijeg jajeta“. Spominjući njegove funkcije za vrijeme SNSD-ovih vlada, Vukanović ističe da „neko ko je imao takvu prošlost, ne može preko noći biti neki veliki kritičar Milorada Dodika – kao što se on predstavlja“.
S obzirom na činjenicu da je SNSD u izbornu trku za Predsjedništvo BiH delegirao ne baš popularnu Željku Cvijanović, nije za zanemariti pretpostavka da će Vojin Mijatović odvući jedan broj glasova koji su protiv SNSD-a i tako oslabiti kandidata opozicije iz RS, SDS-ovca Mirka Šarovića. Što, opet, najviše odgovara SNSD-u.
IMA LI LJEVICE U BANJALUČKOM SDP-u
Ali zamjerke za političko djelovanje nisu upućene samo Vojinu Mijatoviću, već uopšte SDP-ovom ogranku stranke u Banjaluci.
Prije nešto više od tri godine Banjalučanin S.L. došao je da se učlani u SDP. Iz gradskog odbora te stranke nekoliko dana su ga, kaže, nagovarali nudeći razne funkcije i druge pogodnosti. Bilo je očigledno, zaključuje, da banjalučki SDP ima novac i da ih je spreman potrošiti na „zbrinjavanje“ novih ljudi. Ali na pitanje da li je stranka ljevičarska, odgovarali su mu da je priča o ljevici u BiH „kompleksna da se ostvari“.
„Treba biti što veći broj Srba na vrhu stranke“, uvjeravali su ga, naglašavajući da su iz centrale dobili dozvolu za protežiranje većeg broja Srba u GO, što naravno nije sporno, ali…
„Idejama ljevice se tu niko nije bavio. Naprotiv, srbovali su kada pričaju sa onima za koje misle da su nacionalno orjentisani“, priča S.L. te dodaje da je Mijatović bio prisutan tokom tih razgovora.
Da Vojinu Mijatoviću nije strana nacionalistička retorika potvrđuje i Nebojša Vukanović.
„Kada je išao s Džombićem u Kinu da sklapaju poslove, nije dozvoljavao da ambasador BiH Amel Kovačević prisustvuje sastancima, micao je zastavu BiH i postavljao zastavu RS, glumio velikog Srbina, dizao tri prsta… Da bi sada glumio nekog građanskog političara koji se zalaže za BiH bez entiteta i priča priču koju žele da čuju Bošnjaci, nastojeći da svojom pričom pridobije glasove Bošnjaka koji žive u RS a koji svakako ne bi glasali za Milorada Dodika“, kaže Vukanović.
On napominje i to da su u Republici Srpskoj svi koji su se zalagali za ukidanje entiteta imali problema, ali ne i ovaj funkcioner SDP-a.
„Vidite da Mijatović samo nabacuje loptice i priča ono što odgovara Dodiku, pomažući mu da tim svojim pričama o unitarnoj BiH skrene pažnju sa suštinskih problema. I da bi Dodik mogao da kaže ‘glasajte za mene, nemojte za Mijatovića, on će napraviti unitarnu BiH’“, kaže ovaj poslanik u NSRS.
ZBLIŽAVANJE SA DF-SDA KOALICIJOM
Analitičar Adnan Huskić podsjeća da se pitanje ko je i šta želi Vojin Mijatović problematizovalo u zadnjih godinu, dvije. Neosporno je, kaže, da se njegovom kandidaturom umanjuju šanse opozicije u RS, te je razumljiva sumnja dijela javnosti u Mijatovićeve motive i namjere.
Iako je matematika Vojinovih funkcija neumoljiva, Huskić ne vjeruje da je moguće tako dugoročno planirati Mijatovićev politički put da bi se došlo do njegove današnje političke situacije.
„Ne mislim da postoje tako duboko razrađene političke malverzacije koje podrazumijevaju ubacivanje Vojina Mijatovića u SDP, a nakon toga i njegovu kandidaturu za člana Predsjedništva BiH. Iskustvo nam govori da su te malverzacije dosta pliće i kratkoročnije, za šta je dobar primjer Nenad Nešić“, kaže Huskić, obrazlažući dalje da su se u slučaju Mijatovića neke stvari jednostavno poklopile – njegova lična ambicija i otvaranje prostora za profil takvog političara u RS („Bosanac u RS“).
„Mislim da je to specifična niša koju je Vojin Mijatović identifikovao, a na kojoj može politički da kapitalizira, što sada i radi“ – zaključuje ovaj analitičar.
Značajne političke poene Mijatović je skupio na svečanoj Akademiji povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine koja je održana prvi put u Banjaluci 25. novembra prošle godine.
I dok su mnogi aplaudirali ovoj „hrabrosti“, da se u najvećem gradu RS proslavi državni praznik, dio njih je uvjeren da taj cijeli događaj nije mogao proći bez „blagoslova“ vladajućih u manjem bh. entitetu. Isti skeptici na sličan način vide i Mijatovićevo političko djelovanje – nešto što ne smeta previše, odvija se uz odobrenje vlasti, a krajnji cilj je politička dobit onima koji su već na vlasti.
S tim u vezi je i njegovo zbližavanje s liderom DF-a Željkom Komšićem, koji je još ranije napustio i SDP i ideje socijaldemokratije priključivši se bloku sa SDA, ali i njegova turneja po zapadnoj Evropi gdje je zajedno sa Edinom Ramićem (SDA) našoj dijaspori predstavljao neke „ideje“ zajedničkog „probosanskog“ nastupa u RS.
„Ko zna sabrati dva i dva, odavno mu je sve jasno“, kaže Nebojša Vukanović.
Pa iako je dobar broj građana sklon vjerovati da je Vojin Mijatović Dodikov „projekat“ razbijanja opozicije, neka mišljenja su da je istina vjerovatno ipak banalnija.
„Vojin Mijatović je vješt oportunista i bh. populista, a ovo je trenutna niša unutar koje se on najbolje kreće“ – zaključuje Adnan Huskić.
Samom Mijatoviću smo pružili mogućnost za komentar svega što se o njemu priča, no on je izabrao da na to ne odgovara.
