Kultura življenjaLifestyleZdravlje
Hrvatska: Sve više depresivnih i suicidalnih ljudi, psihoterapija nedostupna
Čak 89 odsto građana Hrvatske izjavilo je da je u zadnjih nekoliko godina bilo događaja koji su negativno utjecali na njihovo mentalno zdravlje, pokazuju podaci Eurobarometra, dok udruženje za prevenciju suicida upozorava da je u nas još uvijek teško dobiti adekvatnu psihijatrijsku pomoć.
U tih 89 posto Hrvata ljudi ističu osjećaj tuge, potištenosti, pretjerani strahovi ili brige, nisko samopouzdanje, poteškoće sa koncentracijom, socijalno povlačenje i, na kraju, gubitak interesa, odnosno užitka u aktivnostima u kojima su prethodno uživali, prenosi HINA.
Sve te stvari su usko povezane sa depresijom, a u Hrvatskoj je psihoterapija, naročito individualna, slabo dostupna.
“Unutar sustava ne postoji dovoljan broj psihoterapeuta i država ne finansira individualnu psihoterapiju u dovoljnoj mjeri stoga bi trebalo povećati kapacitete”, upozorio je predsjednik Udruženja Životna linija Tin Pongrac.
Istakao je kako bi se to najlakše moglo postići uključivanjem privatnih psihoterapeuta te da ih država subvencionira.
U 2022. godini u Hrvatskoj izvršeno je 529 samoubistava, a zabilježeno je 734 pokušaja. Dobna grupa koja se najviše ističe u toj brojci su oni iznad 65 godina sa 351 pokušaja te 192 suicida. Najmanja brojka pripada mlađoj populaciji. Podaci za prethodnu godinu još uvijek nisu dostupni.
Mentalno zdravlje starijih ne pazi se dovoljno dobro, a uz to se veže njihova egzistencijalna sigurnost kao što su niske mirovine i poštovanje društva.
“To je onaj osjećaj kad radite cijeli život, a na kraju ispada da se nije steklo poštovanje društva i briga društva prema starijim osobama”, objašnjava Pongrac.
Ističe kako manjak samopouzdanja utječe na razvoj depresije, a s njom je povezano oko 50 posto suicida.
Osim nedostatka psihoterapeuta, Pongrac navodi nedostatak mobilnih timova kao još jedan problem u Hrvatskoj. Da se izbjegne hospitalizovanje u klasične psihijatrijske bolnice, mobilni tim dolazi do osobe i pomaže joj na mjestu.
Na taj način se izbjegava dugoročni boravak u bolnici koju onda osobu isključuje iz društva i udaljavuju je od socijalizacije. Na ovaj način je osoba i dalje prisutna i integrirana u društvu. Sustavi mobilnih timova su postali službena politika u EU.
Hrvatska se nalazi u manjini zemalja Evropske unije koja nema nacionalnu strategiju za borbu protiv suicida. Pongrac se zalaže da bude unutar Ministarstva zdravstva gdje bi se uspostavio sadržaj pod imenom “Nacionalni program za prevenciju suicida i depresije”.
Naglašava kako je bitno da to bude izdvojeni dokument jer se time pridaje poseban državni značaj toj temi.
Jedna od bitnih stvari koja bi se postigla tim programom je postojanje jedinstvenog hrvatskog nacionalnog broja za prevenciju suicida i depresije, da je lako pamtljiv te da se može nazvati besplatno i anonimno. Bitno je da je dostupan svim građanima Hrvatske iz bilo kojeg dijela države.
“To je brz prvi korak da se pomogne velikom broju osoba jer ljudi čak i kada razmišljaju i planiraju suicid uvijek se mogu predomisliti, pogotovo ako znaju da mogu nazvati određeni broj sa stručnjacima koji su im voljni pomoći”, ističe predsjednik Udruženja.
Udruženje Životna linija ima preko 300 volontera koji učestvuju u radionicama te se uključuju u razne aktivnosti. Udruženje svojim članovima preporučuje psihijatre, psihologe, psihoterapeute i ostale stručnjake za mentalno zdravlje, ako je to potrebno.
Predsjednik ističe kako im se ljudi najčešće javljaju sa depresijom, anksioznošću te suicidalnim mislima. Nekim ljudima pomaže razgovor u sigurnoj okolini, a kod nekih je ipak potrebna intervencija psihoterapeuta i lijekovi.
Ističe kako su imali članicu koja je bila u egzistencijalnoj krizi te je otvoreno razmišljala o samoubistvu. Udruženje joj je pružilo emocionalnu i financijsku podršku.
“Skupljali smo financijska sredstva za nju i to je puno značilo. Potpuno se oporavila i sad sretno živi dalje”, ističe Pongrac.
(Vijesti.ba)
