BiHPrivreda

Sve je to nama naša reforma dala

Ljubaznošću jedne kompanije koja ima registrovane firme i u BiH i u Sloveniji u prilici smo uporediti plate i obračune plata sa svim nametima u ove dvije zemlje

Piše: Eldar DIZDAREVIĆ
Oslobođenje

Prije nešto više od dvije godine predstavnici međunarodne zajednice u BiH gromoglasno su najavili i potom pokrenuli projekat koji je kasnije postao poznat kao takozvana Reformska agenda, a koji je, ustvari, u početku bio najavljivan kao Sporazum o rastu i zapošljavanju. Sjetimo se – tada je sve prštalo od najava ekonomskog rasta, većeg zapošljavanja, smanjenja nezaposlenosti, smanjenja poreza i rasterećenja privrede i tako dalje. Međutim, oni oprezniji – koji su pri tome i pročitali ono što je napisano u Reformskoj agendi – bili su prilično skeptični. Upozoravali su da se pod okriljem navodnih reformi uvode nova brojna opterećenja, povećavaju postojeći nameti i porezi, a sve u cilju prikupljanja sredstava za finansiranje megalomanske javne potrošnje.

Potom su uslijedili opći izbori i stigle su nam nove vlade koje su se, naravno, odmah počele zaklinjati u svoju reformsku opredijeljenost, što je na izvjestan način i razumljivo. Naime, reforme kod nas nemaju veze sa stvarnim ekonomskim reformama. Sve su one usmjerene ka dodatnom zaduživanju i prikupljanju prihoda za održavanje prekobrojne administracije. U Federaciji BiH su se hvalili kako na čelo izvršne vlasti konačno stiže privrednik, koji će, kako je najavljivano, rasteretiti privredu i poslodavce kako bi oni mogli povećati zapošljavanje. Nažalost, do danas od Vlade predvođene privrednikom nismo vidjeli apsolutno ništa od rasterećenja. Naprotiv. Sve dosadašnje mjere išle su u smjeru dodatnih nameta i opterećenja. Sve to, naravno, nije ni moglo rezultirati povećanim zapošljavanjem, iako se sada predstavnici vlasti hvale kako je u posljednje vrijeme zabilježen rast broja zaposlenih.

Međutim, pravu istinu predstavnici vlasti su iskreno iskazali stavljanjem svog potpisa na pismo namjere MMF-u u kojem se navodi da se nezaposlenost u BiH tvrdoglavo drži na visokim nivoima uprkos svim poduzetim mjerama. Dakle, od žučno najavljivanih reformi do danas nismo vidjeli ništa pozitivno. No, s obzirom na to da su prošle više od dvije godine od početka implementacije najnovijih mjera, prošlo je ujedno dovoljno vremena da se sagleda šta su sve to reforme kod nas uistinu polučile. A to ćemo najbolje vidjeti na jednom konkretnom primjeru. Naime, ljubaznošću jedne kompanije koja ima registrovane firme i u BiH i u Sloveniji u prilici smo uporediti plate i obračune plata sa svim nametima u ove dvije zemlje, ali u apsolutnim iznosima.

Plate su obračunate prema važećim propisima u BiH i Sloveniji, a poređeni su troškovi za identično isplaćenu neto platu od 1.098,12 KM. U Sloveniji radnik na tu neto platu u startu odmah dobija više “na ruke”, jer se na minuli rad u deželi dodaje 5 posto, a u BiH 4 posto. Dakle, radnik u Sloveniji dobije 1.153,03 KM, a u BiH 1.142,04 KM. Porez na dohodak u Sloveniji iznosi 16, a u BiH 10 posto. Međutim, osnovica za lični odbitak u Sloveniji iznosi 538,30 KM, a u BiH 300 KM, što automatski znači i da je osnovica za oporezivanje u BiH veća (935,61 KM) nego u Sloveniji (731,92 KM). Zbog toga je na kraju i izuzetno mala razlika između neto plata s porezom – 1.270,12 KM u deželi naspram 1.235,61 KM u BiH (što će u budućnosti Vlada FBiH iskoristiti u novim zakonima o porezu na dohodak i doprinosima).

Doprinosi na teret radnika u Sloveniji iznose 22,10 posto (ukupno 360,33 KM), a u BiH 31 posto (ukupno 555,13 KM)! To u konačnici rezultira time da je bruto plata u Sloveniji 1.630,45 KM, a u BiH 1.790,73 KM! Kada se na kraju sve sabere, dobijemo slijedeću poražavajuću činjenicu – ukupni troškovi poslodavca za isplaćenu neto platu od 1.089,12 KM u Sloveniji iznosi 1.892,95 KM, a u BiH, vjerovali ili ne, čak 1.998,46 KM! No, to nije sve. Radnicima u Sloveniji se isplaćuju naknade za topli obrok u iznosu 263,33 KM (u BiH 176,00 KM) te za prevoz 72,37 KM (u BiH 53 KM). Sve to vodi da radnik u Sloveniji na istu osnovu dobije više novca (1.488,72 KM u deželi naspram 1.371,04 KM u BiH), pri čemu je poslodavac u BiH više opterećen (93,56 KM porez plus 762,85 KM doprinosa) nego u Sloveniji (117,09 KM porez plus 622,83 KM doprinosa). Troškovi poslodavca u BiH iznose, dakle, 174,99 posto na neto platu, a u Sloveniji 164,17 posto.

Pri tome je takozvani porezni klin (razlika između bruto troška rada i neto plate) u BiH 42,85 posto, a u Sloveniji 39,09 posto! Međutim, moramo na umu imati i slijedeće. Slovenija je, prema Svjetskoj banci, na 29. mjestu u svijetu prema lakoći poslovanja (doing business index), a BiH na 81. mjestu. Da bismo zaokružili cijelu sliku, dodajmo još da je bruto proizvod po stanovniku u Sloveniji lani iznosio 20.747 dolara, a u BiH jedva 4.140 dolara. Pri tome u deželi ima gotovo duplo manje stanovnika nego u BiH. Stopa nezaposlenosti u Sloveniji je oko 10 posto, a u BiH oko 40 posto i ubjedljivo je najviša u Evropi. Dodajmo još i to da pametni Slovenci nisu u proteklim godinama slušali MMF i Svjetsku banku – kako su to ponizno radile sve dosadašnje bh. vlade – te da nisu rasprodali svoje banke, elektroprivrede i telekome. Rezultat?

Slovenija je prije desetak godina, prema mjerilima Svjetske banke, prešla iz ranga zemalja u razvoju u rang razvijenih zemalja, dok se BiH još nalazi tu gdje se nalazi. Dakle, na dnu bilo koje liste pravljene po bilo kojem kriteriju, osim naravno liste pravljene prema stopi nezaposlenosti gdje je u samom vrhu. Nažalost, cijela se ova priča ne završava ovdje. Pomenuti obračun plata je rađen prema važećim propisima koji će se uskoro, bar u FBiH, opet mijenjati u skladu sa navodnim reformskim opredjeljenjima. Naime, Vlada FBiH je nedavno pripremila nove “reformske mjere” koje se ovog puta zovu nacrti zakona o doprinosima i porezu na dohodak. Izvršna vlast će, naravno, pokušati i ove mjere predstaviti kao rasterećenje privrede s obzirom na to da je riječ, kako je najavljeno, o kumulativnom smanjenju doprinosa sa 41,5 na 33 posto. Međutim, neće pomenuti da se pri tome porez na dohodak povećava na 12 posto te da se već sada pominju i veće stope doprinosa za penziono i zdravstveno osiguranje.

Također, ne smije se zaboraviti da se u “svetoj knjizi” (čitaj Reformskoj agendi) pominje i povećanje PDV-a! Nažalost, i ova Vlada pokazuje izuzetnu efikasnost samo u slučajevima kada treba zavući ruku u džepove poslodavaca i radnika te u slučajevima kada nametanje novih i većih nameta treba predstaviti kao rasterećenje. Zbog toga ovdašnji ekonomski analitičari upozoravaju da će nove mjere kratkoročno polučiti određenim rezultatima koji će ići naruku samo jednoj strani – Vladi FBiH. Time će i ova “reformska” Vlada namaći još sredstava za finansiranje megalomanske javne potrošnje, kažu ekonomski stručnjaci, dok će se dugoročno gledano život svih ostalih dodatno zakomplicirati.

Znači, i ova najnovija “reformska mjera” samo je zapravo dosljedan nastavak do sada provođene makroekonomske politike koja je temeljito opustošila bh. privredu i BiH gotovo trajno prikovala u sami vrh liste u Evropi prema broju nezaposlenih. A sve je to nama naša “reforma” dala.

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close