-TopSLIDEPolitikaRegionSvijet

Hrvatska: Hrvat je ubio 25-godišnjeg dečka samo zato jer je bio Srbin, nismo ga kaznili. Sad nam sude u Strasbourgu

Protiv Hrvatske je na Europskom sudu za ljudska prava pokrenut novi proces i to zato što nitko nije kažnjen za zločin s kraja Domovinskog rata, ubojstvo mladića srpske nacionalnosti Tihomira Blagojevića. Riječ je o slučaju o kojem je bilo puno polemika u hrvatskoj javnosti jer je 25-godišnjeg Srbina ubio 18-godišnji hrvatski prognanik.

Tihomir je ubijen lovačkim nožem u poslijepodnevnim satima 28. travnja 1995. godine na benzinskoj pumpi u Novoj Gradiški. Njegovog ubojicu, koji je navodno danima ranije tražio upravo nekog Srbina da ga ubije, pomilovao je još 1998. ondašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Lani je pak Ustavni sud RH potvrdio kako država za to ubojstvo nije odgovorna i ne mora platiti odštetu, jer se nije radilo o terorističkom činu. Drugim riječima, za Tihomirovu smrt nije stigla nikakva pravda.

Tužba Europskom sudu za ljudska prava

Njegov otac Neđeljko Blagojević podnio je – nakon godina povlačenja po hrvatskim sudovima gdje je tražio odštetu zbog sinovog ubojstva – tužbu protiv Hrvatske Europskom sudu za ljudska prava.

U njoj tvrdi da sudski postupci koji su vođeni zbog ubojstva njegova sina zapravo nisu bili pravedni. Smatra da su sudske odluke bile arbitrarne, odnosno da nisu bile utemeljene na zakonskim propisima. Zato traži od Europskog suda za ljudska prava da utvrdi kako je Hrvatska na njegovu štetu prekršila europsku konvenciju i kako mu je povrijedila pravo na pravično suđenje.

Sud u Strasbourgu na osnovu Blagojevićeve tužbe ovih dana pokreće postupak protiv Hrvatske i sada se čeka očitovanje hrvatske strane.

Raskol na Ustavnom sudu zbog ovog ubojstva

Oprost te ostale presude donijete zbog ubojstva Tihomira Blagojevića već su spominjane u domaćoj, pravosudnoj javnosti.

Poseban raskol zbog toga slučaja dogodio se na kraju i na Ustavnom sudu RH, iako je i on odbio Tihomirovog oca. Naime, troje ustavnih sudaca, Andrej AbramovićLovorka Kušan i Goran Selanec, napisali su oštra izdvojena mišljenja i nisu podržali odluku većine koja je odbacila Blagojevićevu ustavnu tužbu.

Većina zaključuje kako su sve sudske instance djelovale složno te u odlukama o nepostojanju odgovornosti Republike Hrvatske nije bilo arbitrarnosti. No, Selanec, Kušan i Abramović nisu zauzeli isti stav. Zaključili su da je nekažnjavanje ubojice “čin koji i danas mora izazvati moralni užas, kad već ne pravni, kod svakog građanina”.

‘Ubojica je za žrtvu znao samo da je Srbin’

Obrazloženje sudova po kojem to ubojstvo Tihomira Blagojevića nije bilo teroristički čin protivno je, napisali su Abramović, Kušan i Selanec, svemu što je bilo utvrđeno u prekinutom postupku protiv počinitelja. On žrtvu, primijetili su, nije otprije poznavao, ona mu osobno nije bila ni za što kriva i o njoj u trenutku ubojstva nije znao ništa osim da je Srbin.

“Percepcija počinitelja ubojstva je da su mu krivi Srbi kao totalitet, pa stoga ubija jednog od njih. Žrtva nije ubijena jer je bila osoba po imenu Tihomir Blagojević, već zbog toga što je govorila kao Srbin… Tako čin ubojstva u konkretnom slučaju nije moguće shvatiti drugačije nego kao poruku ‘ostalim Srbima’ da u Novoj Gradiški nisu sigurni i da tamo nemaju što tražiti”, naveli su ustavni suci Abramović, Kušan i Selanec.

‘Krajnje opasno neprepoznavanje terorizma’

Prema njihovom mišljenju “teško bi se našao primjer iz prakse koji bolje odgovara zakonskoj definiciji terorizma”. Istaknuli su da je ubojica tim krvavim, gnjusnim činom, prema vlastitim riječima želio postići da Srbi više ne dolaze onamo da “ne kupuju prekomjerno, benzin, švercaju i tako se bogate”. Sasvim sigurno je to djelomično i postigao zbog činjenice da Srbi mogu biti zaklani samo zato što su Srbi, zaključilo je troje sudaca.

Hrvatski sudovi su, prema njihovom mišljenju, zaobišli odgovornost države izvođenjem krajnje arbitrarnih zaključaka, a njihovo neprepoznavanje terorizma krajnje je opasno za zaštitu života u Hrvatskoj.

Ubojstvo na području koje je kontrolirao UN

Inače, Tihomirovo ubojstvo dogodilo se na području razgraničenja pod nadzorom UNCRO-a na kojem je, po sporazumu sklopljenom krajem 1994. između hrvatskih i krajiških vlasti, bio otvoren promet autocestom. Zato su se njome mogli kretati ljudi s obje strane.

Tih dana na ovom je području bilo puno incidenata. Nakon ubojstva 25-godišnjaka autocesta je zatvorena, a u vojno-redarstvenoj akciji Bljesak koja je krenula 1. svibnja 1995. hrvatske snage u manje od 48 sati svladale su otpor pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji.

Tihomirov otac tražio je da mu država plati 250 tisuća kuna odštete smatrajući da je ubojstvo njegovog sina bio teroristički čin. Međutim, na tri sudske instance je odbijen. Zaključeno je da se radilo o ubojstvu, a ne terorističkom činu za koji bi bila odgovorna Republika Hrvatska.

ANA RAIĆ KNEŽEVIĆ

https://www.telegram.hr

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close