Srebrenica je sinonim za sukob koji je razorio bivšu Jugoslaviju. Genocid počinjen 1995. u ovom gradu i okolini se i danas smatra najvećim zločinom u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Ubijeno preko 8.000 ljudi.
Srebrenica kao strateški cilj
Srpskim vlastima u BiH je Srebrenica bila zanimljiva i pod svaku cijenu su željele kontrolu nad gradom radi blizine srbijanskoj granici i činjenice da je Srebrenica bila potpuno okružena teritorijom pod kontrolom bosanskih Srba. Strateški značaj je bio veliki.
„Zaštićena zona“
Vijeće sigurnosti UN je 16. aprila 1993. godine rezoucijom 819 proglasilo Srebrenicu zaštićenom zonom koja se ne smije oružano napadati niti izlagati nekom drugom neprijateljskom činu. Istovremeno su još dvije enklave, Žepa i Goražde, stavljene pod zaštitu UN.
„Spas“ u Potočarima
Više hiljada bošnjaka iz Srebrenice i okolnih mjesta pobjeglo je u Potočare, kako bi potražili zaštitu u bazi UN-a. Do večeri 11. jula 1995. u Potočarima se okupilo oko 20.000 do 25.000 bošnjačkih izbjeglica. Već narednog dana srpske snage počinju odvajanje muškaraca od ostalih izbjeglica. Između 10.000 i 15.000 muškaraca pokušava pobjeći prema Tuzli.
Ofanziva
Sredinom 1995. godine je humanitarna situacija za bošnjačke civile i vojno osoblje u enklavi postala katastrofalna. Snage ARBiH u enklavi hitno tražile deblokadu koridora za humanitarnu pomoć. Ofanziva VRS-a na Srebrenicu započela je 6. jula 1995.
Masakr
Za nekoliko dana jula 1995. godine u Srebrenici je ubijeno više od 8.000 mušakaraca. Forenzički dokazi pokazuju da su početkom jeseni 1995. srpske snage uložile velike napore na prikrivanju masovnih pogubljenja. Primarne grobnice se premještaju u sekundarne koje se nalaze na daljim lokacijama.
Presuda za genocid
ICTY je prvi međunarodni sud koji je izrekao presude za genocid u Evropi. U aprilu 2004. godine u predmetu protiv Radislava Krstića (na slici) je Žalbeno vijeće utvrdilo da je 1995. godine u Srebrenici počinjen genocid. Za genocid u Srebrenici su osuđeni Ratko Mladić i Radovan Karadžić, vojni i politički lideri Srba u BiH.
Potočari
Američki predsjednik Bill Clinton je u martu 2003. godine otvorio Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Prvih 600 identificiranih žrtava genocida je pokopano 31. marta, dok je još 118 našlo svoj smiraj 11. jula iste godine, na osmogodišnjicu genocida. Svake godine se i danas ukopa na desetine pronađenih.
Napad na Vučića
Obilježavanje 20. godišnjice genocida u Srebrenici je zasjenio napad na bivšeg premijera i aktuelnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Tačka na ovaj slučaj još uvijek nije stavljena. Skupština Republike Srbije je 30. marta 2010. usvojila Rezoluciju o Srebrenici, kojom se “izražava saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno sve da se spriječi ova tragedija”.
Holandska (ne)odgovornost
Žalbeni sud Holandije je 27.6.2017. godine donio drugostepenu presudu po tužbi “Majki Srebrenice i Žepe” za smrt 8.000 muškaraca i dječaka, utvrdivši da je Holandija samo 30 posto odgovorna za njihovu smrt. U obrazloženju presude se navodi da je postojala mogućnost od 70 posto da oni ne prežive. Na fotografiji Ratko Mladić sa holandskim komandirom Karremansom 12.7.1995. godine.
Ukinuta presuda Naseru Oriću
Sud BiH je početkom juna 2018. godine ukinuo oslobađajuću presudu u predmetu Naser Orić i drugi i određeno je ponovno održavanje pretresa pred vijećem Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Naseru Oriću i pripadniku Armije BiH Sabahudinu Muhiću se sudilo po optužbi za zločin protiv ratnih zarobljenika u Bratuncu i Srebrenici 1992. godine, odnosno za zločine u selima Zalazje, Lolići i Kunjerac.
Ukop u Potočarima
U Potočarima će na kolektivnoj dženazi 11. jula 2018. godine biti pokopano 35 identificiranih žrtava, od kojih su četiri bile maloljetne, dok je najmlađa žrtva imala 16, a najstarija 71 godinu.
DW.DE
