Profesor historije istočne i jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Leipzigu Wolfgang Höpken govorio je za DW o tome koliko je BiH sekularna država i je li se islam u zemlji, u kojoj se vjera zloupotrebljava u političke svrhe, mijenjao kroz historiju.
“Postoje promjene ali i kontinuitet. Jedan od kontinuiteta je da je bosanski islam nakon Osmanske vladavine prolazio kroz sve političke sisteme, od Austro-Ugarske, socijalističke Jugoslavije, pa do današnje BiH. On se uvijek kretao u jednom sekularnom okruženju i suočavao se sa sekularnim uređenjem. Mislim da je to kontinuirani element u historiji bosanskog islama. Na to je dosta utjecalo na koji način se taj islam shvatao i živio. Međutim, postoje i promjene u islamu. Ako pogledamo novije razdoblje, tačnije poslije rata, u Bosni se primjećuju pojave kao i u drugim regijama, tačnije vrlo je jaka transnacionalizacija islama, jedna pluralizacija. Do rata u socijalističkom vremenu je tako reći bio jedan islam i jedna Islamska zajednica kao institucionalni predstavnik. Danas se to iz temelja promijenilo. Postoji pluralitet kod islamskih čimbenika. Tu je i Islamska zajednica kao tradicionalni akter. Ta pluralizacija i transnacionalizacija u toj formi nisu poznati u ranijim vremenima. To je izraz globalnih promjena”, smatra profesor Hopken.
On smatra da je BiH, ako pogledamo zakone i institucionalni ustroj, sekularna država.
“Ne vidim da se taj sekularni ustroj od relevantnih političkih i vjerskih čimbenika dovodi u pitanje. Međutim, mislim da svakodnevna praksa izgleda sasvim drugačije. Ako pogledamo korištenje vjerskih simbola od strane političara i oštar vjerski govor što stalno doživljavamo u predizbornim kampanjama kao i korištenje vjere u nacionalne svrhe, onda se može reći da postoji politička tendencija koja ima latentne tendencije što je protivno sekularnom karakteru države”, mišljenja je profesor Hopken.
Hopken se osvrnuo i na to da se u Evropi bosanski islam često spominje kao islam koji bi se mogao nazvati “evropski islam”, dakle islam kakav priželjkuje Evropa.
“Pojam “evropski” islam je nastao iz političkih diskusija kako bi se suprotstavilo globalnim prijetnjama radikalnog islama. To mi izgleda važnije od toga kako ćemo to nazvati. Činjenica je da je kroz historiju bosanskog islama dominantna jedna posebnost. Jedna od centralnih posebnosti je konstantno sučeljavanje sa sekularnim uređenjem i sekularnim principima. To je nešto što je vrlo utjecalo na bosanski islam i što mu je kroz historiju, pa sve do danas, dalo posebnu notu. Zove li se to danas bosanski islam ili nekako drugačije, to je za mene sekundarno. Mislim da to nije odlučujući faktor”, napominje on.
Profesor Hopken dugo godina kroz svoj rad prati razvoj islama u BiH. Ističe kako je za njega posebno to kako se sučeljavaju islamsko i sekularno shvatanje života.
“Ono što je za mene zanimljivo kod bosanskog islama je njegovo sučeljavanje sa sekularizmom kao nečim što se želi povezati s bosanskom realnošću i vjerom u BiH s drugim islamskim regijama u arapskom svijetu. Tamo se uvijek vodila rasprava gdje se sekularizam promatra kao nešto neprijateljsko, nešto što je došlo s kolonijalnim silama, nešto što je protiv islama i protiv čega se mora boriti. Nije slučajno da je pojam “sekularizam” nepoželjan u arapskom svijetu. Posebnost u BiH je što u diskusijama nema takvih mišljenja. Može se reći da se sučeljavanje sa sekularizmom u drugim islamskim regijama uvijek bilo sučeljavanje protiv zapadnog utjecaja. Imam dojam da se u BiH u raspravama povezuju islam i europski principi”, kaže profesor Hopken.
On je istakao kako nije islam i BiH nisu jedina religija i zemlja u kojoj političke elite koriste vjeru u političke svrhe.
“Ima slučajeva da političke elite koriste islam u političke svrhe, posebno u predizbornoj kampanji. Ne znam je li to specifičnost islama u BiH i je li to posebno izraženo kod muslimana u BiH. Mislim da je ono što vidimo u BiH više dio jake resakralizacije političkog viđenja religije koje možemo vidjeti i u drugim zemljama. Predizborna kampanja u Hrvatskoj, recimo, također se vodi uz učestvovanje Katoličke crkve. Ili Pravoslavne u Srbiji”, zaključio je Wolfgang Höpken, profesor historije istočne i jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Leipzigu, te ostujući profesor na Univerzitetima u Hamburgu, Oldenburgu, Baselu i Braunschweigu, kao i na univerzitetima u SAD-u (Woodrow-Wilson-Center for International Scholars, Washington, D.C.; Ohio-University).
(Vijesti.ba)
