-TopSLIDEPolitikaSvijet

Henry Kissinger: Tri su moguća ishoda ovog rata

Bivši američki državni sekretar Henry Kissinger razvio je svoju tezu iz Davosa, gde je, na ogorčenje mnogih slušalaca, sugerisao da Ukrajina treba da se odrekne Krima i separatističkih republika na istoku zemlje. Sada je u intervjuu za Spectator rekao da postoje tri moguća ishoda rata i istakao da Zapad ne mora nužno da izgubi od Vladimira Putina.

“Bilo bi idealno kada bi se linija podjele vratila na status quo ante (prvobitno stanje prije rata). Nastavak rata i dalje od ove tačke više se ne bi odnosio na slobodu Ukrajine, već na novi rat protiv Rusije.”

To je bila kontroverzna rečenica koju je Kissinger izgovorio krajem maja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Ukrajinski zvaničnici su odmah odbacili njegovu ideju i ponovili svoj zahtjev za potpuno povlačenje ruskih trupa, kao i da se Moskva odrekne prava na sve ukrajinske teritorije, uključujući Krim i takozvane republike u oblastima Donjecka i Luganska.

“Svrha izjave iz Davosa bila je da se ukaže na potrebu da se pitanje ratnih ciljeva riješi prije nego što ga dinamika rata učini politički nepopravljivim”, objašnjava “matador” svjetske diplomatije u novom intervjuu za The Spectator.

Prema Kisindžeru, tadašnji ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je reagovao ne pročitavši šta je zapravo rečeno. “Međutim, u svojim posljednjim izjavama, on u osnovi prihvata ono što sam iznio u Davosu”, poziva se na intervju Zelenskog za Financial Times od 7. juna.

On vidi tri scenarija:

1. Rusija će dobiti osvojene teritorije

“Ako Rusija ostane tu gdje je sada, dobiće 20 posto Ukrajine i veći dio Donbasa, veliku industrijsku i poljoprivrednu regiju i pojas zemlje duž Crnog mora. Ako tako i ostane, to će za njih biti pobjeda, uprkos svim padovima koje su pretrpjeli na početku. A uloga NATO-a neće biti toliko odlučujuća kao što se ranije pretpostavljalo“, kaže Kisindžer.

2. Rat Zapada sa Rusijom

„Drugi izlaz je pokušaj potiskivanja Rusije sa teritorije koju je stekla prije ovog rata, odnosno uključujući Krim, a onda će se postaviti pitanje rata sa samom Rusijom ako se rat nastavi“, opisuje drugi scenario.

3. Povratak prije 24. februara i dugi pregovori

Treći izlaz je ponavljanje onoga što je Kisindžer već rekao u Davosu. Ukoliko ukrajinska vojska uspije potisnuti rusku nazad na položaje prije početka invazije, onda će se moći govoriti o tome da je “sadašnja agresija vidno poražena”.

„Ukrajina će biti vraćena na način na koji je bila na početku rata: borbena linija nakon 2014. Bit će ponovo naoružana i blisko povezana sa, ako ne i dijelom, NATO-om. Preostala pitanja bi se mogla ostaviti za pregovore. To bi bila situacija koja bi bila zamrznuta na neko vrijeme. Ali, kao što smo vidjeli sa ujedinjenjem Evrope, u određenom roku oni (sporazumi o drugim teritorijalnim pitanjima) mogu biti postignuti“, nastavlja Kissinger.

Iz Kisindžerovih reči proizilazi da je on uvjeren da će Ukrajinci morati da naprave neke ustupke. On smatra da je pitanje Krima nešto drugačije, jer je “njegov odnos prema regionu drugačiji od čisto ukrajinskog, jer je vekovima bio ruski”.

Ako Zapad uspije pomoći Ukrajini da protjera Ruse sa teritorije okupirane nakon 24. februara, moraće odlučiti koliko dugo želi da se rat nastavi, ocjenjuje Kissinger. Odnosno, ako on insistira da Rusi napuste čitavu Donjecku i Lugansku oblast, ili aneksirani Krim.

Na pitanje da li svi scenariji izbjegavaju kažnjavanje Vladimira Putina zbog napada na Ukrajinu, on odgovara: „Baš suprotno. Ako se rat završi kako sam iznio u Davosu, mislim da će to biti značajan uspjeh za saveznike.”

„NATO će ojačati za Finsku i Švedsku, koje će štititi baltičke zemlje. „Ukrajina će imati najveće konvencionalne kopnene snage u Evropi, bilo da su povezane sa NATO-om ili direktno unutar njega“, kaže Kisindžer.

“Rusija će uvidjeti da se strah od ruskog vojnog napada koji visi nad Evropom od Drugog svjetskog rata može spriječiti konvencionalnom akcijom NATO-a. Prvi put u modernoj istoriji Rusija bi se morala suočiti s činjenicom da mora koegzistirati s Evropom u cjelini, Amerika sa svojim nuklearnim snagama više ne bi bila glavni element odbrane“, zaključuje bivši američki ministar vanjskih poslova.

Prevod BUKA
Izvor: Novinky.cz

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close