Harmonizacija zakonodavstva BiH sa EU: Najvažnije je da se građani BiH osjećaju pravno zaštićeni
Uspješno provedena harmonizacija zakonodavstva i provođenje usklađenih propisa su najbitniji uslov za dalje korake prema članstvu u Europsku uniju.
Autor: Elvir Padalović
BUKA
Bosna i Hercegovina je 16.06.2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što predstavlja prvi formalni ugovorni odnos između BiH i EU.
Samim potpisivanjem SSP-a Bosna i Hercegovina je preuzela obvezu postupnog usklađivanja zakonodavstva.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu 01.06.2015. godine.
Svakako najkompleksniji i vremenski najzahtjevniji proces koji nam predstoji u procesu eurointegracija jeste harmonizacija zakonodavstva sa odredbama iz acquis-a.
Uspješno provedena harmonizacija zakonodavstva i provođenje usklađenih propisa su najbitniji uslov za dalje korake prema članstvu u Europsku uniju.
To je proces koji zapravo nikad ne završava i zahtjeva učešće velikog broja stručnjaka različitih profila od kojih se očekuje da poznaju domaće zakonodavstvo, tehnike pisanja domaćih propisa, kao i zakonodavstvo Evropske unije.
David Brozina,zamjenik ambasadora Republike Slovenije u BiH, u okviru Euro kafea rekao je u martu u Banjaluci da kada je riječ o pristupanju BiH Evropskoj uniji i daljnjim koracima koji trebaju biti poduzeti, uz implementaciju ekonomsko-socijalnih reformi, bitni su podjednako i uslovi za članstvo svake države pojedinačno a to su prenos zakonodavstva, funkcionalnost administracije, te tržište koje može da se suprotstavi ekonomskim uslovima u Evropskoj uniji.
On je opisao složenost procesa harmonizacije legislative Slovenije rekavši da je u procesu EU integracija ova zemlja morala usvojiti oko 700 zakona, te oko 3000 podzakonskih akata.
Za harmonizaciju propisa u Bosni i Hercegovini a prema Evropskoj uniji zadužene su tri institucije: Direkcija za evropske integracije, Ministarstvo za ekonomske odnose i reg. saradnju RS te Federalni ured za zakonodavstvo .
Iz Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH rečeno nam je da je Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju BiH preuzela obavezu postepenog usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, najprije s fokusom na oblast unutrašnjeg tržišta i trgovinu, a kasnije i ostale dijelove acquis-a.
„Kako Bosni i Hercegovini tek predstoji izrada Programa integriranja BiH u EU u skladu s članom 70. SSP-a, koji bi obuhvatio plan usklađivanja postojećeg i budućeg zakonodavstva u BiH s acquis-em, kao i pregled do sada urađenog, za sada jedine relevantne ocjene u vezi s postignutim u usklađivanjem zakonodavstva date su u godišnjim izvještajima Evropske komisije o napretku BiH, te na sastancima zajedničkih tijela za praćenje provedbe Sporazuma“ rečeno nam je u pisanom odgovoru dostavljenom od strane Mirele Ćosić, šefice kabineta Direkcije.
„Prema posljednjem Izvještaju EK o napretku BiH u 2014. godini zabilježen je napredak u oblasti carinskog zakonodavstva, nastavljen je napredak u oblasti viza, upravljanju granicama, azila i migracija, te u oblasti prava intelektualnog, industrijskog i trgovačkog vlasništva. S druge strane, ograničenim ili malim ocjenjen je napredak u oblastima slobode kretanja robe, zapošljavanja, socijalne politike i javnog zdravstva, istraživanja i inovacija, industrijske i politike malog i srednjeg poduzetništva, okoliša, transporta, energije“ navodi se u odgovoru Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH.
Prema relevantnim propisima u BiH, institucije/predlagači pravnih propisa kojima se preuzima pravna stečevina EU, dužne su pribaviti mišljenja o usklađenosti tih propisa s acquis-em. Mišljenja o usklađenosti za propise čiji su predlagači ministarstva i drugi organi uprave BiH kao i Parlamentarna skupština BiH izrađuje Direkcija za evropske integracije. U Vladi Republike Srpske ovakva mišljenja izrađuje Ministarstvo za ekonomske odnose i regionalnu saradnju, a u Vladi Federacije BiH Ured Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije.
S obzirom na to da usklađivanje zakonodavstva s acquis-em jeste najzahtjevniji i najsloženiji sastavni dio integracije u Evropsku uniju, neminovno podrazumijeva brojne izazove, bilo u vezi s brojem pravnih akata EU u određenim oblastima, bilo u vezi s finansijskim zahvatima koje provedba preuzetih propisa u određenim oblastima zahtijeva (oblast okoliša), bilo u vezi s činjenicom da se acquis stalno razvija.
“Vrlo je važno naglasiti da usklađivanje zakonodavstva predstavlja ne samo preuzimanje dijelova acquis-a u domaće zakone, nego primjenu takvih usklađenih propisa na način da se građanima garantira pravna sigurnost. Taj je aspekt u Bosni i Hercegovini posebno bitan jer se jedan pravni akt EU potencijalno može preuzeti u jedan ili više propisa na jednom ili više nivoa vlasti. Ovo dodatno naglašava značaj izrade Programa integriranja BiH u EU u skladu s članom 70.SSP-a” kazali su za BUKU u Direkciji za evropske integracije Vijeća ministara BiH.
Federacija Bosne i Hercegovine kao jedan od entiteta ima veoma važnu ulogu u procesu europskih integracija.
„Naime, veliki broj propisa Evropske unije je u mjerodavnosti entiteta (po nekim statistikama čak 70%), što govori u prilog činjenici da se radi o veoma zahtjevnom i dugotrajnom procesu, posebno za entitete koji su dužni preuzeti veliki broj propisa Europske unije“ izjavio je za BUKU Željko Silađi, Direktor Ureda VFBiH za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima EU
On dodaje da je Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Europske unije samostalna stručna služba Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i koja je, pored ostalih poslova, neposredno nadležna za davanje stručnih pravnih mišljenja o usklađenosti propisa sa propisima Europske unije.
„Međutim, nositelji procesa usklađivanja na razini Federacije Bosne i Hercegovine su resorna federalna ministarstva, i to svatko u okviru svoje mjerodavnosti.Ministarstva su dužna, uz svaki propis koji se usklađuje sa propisima Europske unije, dostaviti Uredu pored teksta propisa i odgovarajuće korespodencijske tabele, na temelju kojih Ured cijeni da li je određeni propis usklađen sa propisima Europske unije i u kojoj mjeri“ izjavio je Željko Silađi.
Na razini Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji zvanična baza podataka putem koje bi se moglo utvrditi koji je točan broj propisa kojim su preuzeti odgovarajući propisi Europske unije.
Međutim, usklađivanje se na razini Federacije Bosne i Hercegovine i do sada vršilo postupno, sukladno preuzetim obvezama i prioritetima.
Sasvim sigurno je da će se nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju taj proces još više ubrzati.
„Kao jedan od temeljnih izazova u procesu europskih integracija je prije svega složenost pravnog sustava Bosne i Hercegovine“ napominje Silađi.
Prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine postoje određene oblasti u kojima Federacija ima isključivu mjerodavnost, ali također i oblasti u kojima federalna vlast i kantoni mjerodavnost ostvaruju zajednički ili odvojeno, ili se mjerodavnost ostvaruje od strane kantona uz koordinaciju federalne vlasti.
Također, prema Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine kantoni također imaju sve mjerodavnosti koje nisu izričito povjerene federalnoj vlasti.
„Iz navedenog proizilazi i složenost preuzimanja propisa Europske unije na razini Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno prije svega podjele acquis communautaire-a i njegovog preuzimanja u nacionalno zakonodavstvo“ zaključuje naš sagovornik.
