NAŠA TEMA
Dok broj siromašnih u našoj zemlji raste: Godišnje bacimo 273.269 tona hrane
Država ima vrlo lošu politiku kada su u pitanju socijalno ugroženi, kazala Cenić
Bacanje hrane je svjetski problem enormnih razmjera, a kao takav duboko je ukorijenjen i u našoj državi. Prema izvještaju UN-ovog Programa za zaštitu okoliša, u Bosni i Hercegovini na otpadu završi 273.269 tona hrane na godišnjem nivou.
Rast siromaštva
Dok količina hrane koja završi na deponijama raste, s druge strane, povećava se broj onih koji jedva preživljavaju, i to često zahvaljujući besplatnom obroku iz javnih kuhinja ili komadu hljeba iz nekog kontejnera.
Narodna kuhinja „Stari Grad“ broji 660 korisnika, a, kako kažu, svaka pomoć im je od velikog značaja.
– Litar ulja, kesa makarona, sva hrana koju dobijemo maksimalno se iskoristi i sve nam znači. Nama je svaka donacija dobrodošla. Najbitnije je da je u roku – kazao nam je Admir Radeljaš, upravnik ove narodne kuhinje.
Statistika kaže da je više od pola miliona stanovnika u BiH ispod praga relativnog siromaštva. Iako anketa nije rađena od 2015. godine, ocjena Svjetske banke ukazuje na to da je siromaštvo u porastu.
Svetlana Cenić, ekonomska ekspertica i civilna aktivistica, podsjetila je na davnu ideju da se formiraju banke hrane, a koja, nažalost, nikada nije zaživjela. Glavna aktivnost ovih organizacija sastoji se u prikupljanju namirnica i njihovoj podjeli najugroženijim kategorijama stanovništva.
– Takve banke postoje u svijetu. No, nismo mi, očigledno, ljudi s empatijom. Ipak ima dosta nas, među kojima sam i ja, koji hranu koja se ne iskoristi u domaćinstvu zakače negdje na drvo. Nećete vjerovati, dok ste rekli „šta bi“, te hrane nema. Jeste to ponižavajuće za ljude, ali nekome je to spas – istakla je Cenić.
Cenić: Nismo mi ljudi s empatijom
FOTO: AVAZ
Nekome spas
Kako dodaje, hitno bi trebalo ući u prijedlog izmjena Zakona o indirektnom oporezivanju, da se donacije oslobode plaćanja PDV-a.
– Nekome spašavate život. Država ima vrlo lošu politiku kada su u pitanju socijalno ugroženi. To budžetsko ciljanje da zaista dođu sredstva do socijalno ugroženih, a s druge strane, hajmo sad i to oporezovati, van je svake pameti – ukazala je Cenić.
Plaćanje PDV-a
Veliki trgovački centri ili ugostiteljski objekti, ukoliko žele da doniraju hranu javnim kuhinjama, moraju platiti PDV od 17 posto vrijednosti donacije. Mnogi stručnjaci navode kako je ovo vodeći razlog zbog kojeg tolike količine hrane završe na otpadu ili spaljene. No, o činjenici da oni imaju olakšice pri uvozu iste robe se ne govori.
– Lica u sistemu PDV-a koja doniraju određenu robu imaju pravo na odbitak ulaznog PDV-a prilikom nabavke ili proizvodnje te robe – pojasnili su iz Uprave za indirektno oporezivanje.
Avat
