Pad industrijske proizvodnje i izvoza u prva dva mjeseca pokazuju da 2019. nije najbolje počela za ekonomiju Bosne i Hercegovine, izvještava Indikator.ba.
Iako ćemo pokazatelje o ekonomskom rastu u prvom kvartalu, koji upravo završava, imati za koji mjesec kasnije, već sada se nazire da oni neće impresionirati, iako neki drugi bitni indikatori koji utiču na BDP još nisu dostupni.
Industrijska proizvodnja BiH, kalendarski prilagođena, u periodu I-II 2019. godine manja je za 5,2 posto nego u istom periodu prošle godine.
Zabrinjavajući je pad u prerađivačkoj industriji od -3,6 posto, a najveće potonuće od 62,7 posto registrovano je u proizvodnji koksa i rafiniranih
naftnih proizvoda.
Očigledno da Remont Rafinerije u Brodu ostavlja uticaja na industrijsku proizvodnju i izvoz, a kvote na uvoz čelika, nemogućnost izvoza na Kosovo proizvoda ArcelorMittala, ali moguće i manja potražnja utiču na proizvodnju i izvozne rezultate u oblasti metala.
U vađenju metalnih ruda pad je za dva mjeseca 2019. bio -28,2 posto, dok je proizvodnja baznih metala manja za -5,2 posto.
Izvoz nafte i naftnih derivata manji je čak za 71 posto, dok je izvoz željeza i čelika umanjen za 20,9 posto.
To je dobrim dijelom uticalo i da sveukupni bh. izvoz za prva dva mjeseca 2019. bude smanjen za 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, a iznosio je 1,78 mlrd KM.
U odnosu na prošlu godinu nepovoljnija su i kretanja u oblasti proizvodnje energije gdje je zabilježen minus od -9,8 posto.
Za razliku od pomenutih djelatnosti ohrabrenje je proizvodnja u duhanskoj industriji koja nakon minusa u prošloj godini bilježi rast od 59,2 posto na početku ove godine, što se može objasniti i većom uposlenošću jedinog proizvođača Fabrike duhana Sarajevo, koji je ovih dana lansirao i novi brend cigareta.
Ipak, pozitivno je što, barem za sada, slabljenje ekonomske aktivnosti u zemljama eurozone Njemačkoj i Italiji, ključnim bh trgovinskim partnerima, ne ostavlja većeg traga na našem izvozu, a bilježimo pozitivan bilans i sa zemljama okruženja.
Izvoz u Njemačku povećan je za 3,5 posto, a izvoz u Italiju 3,6 posto, a pozitivne brojke bilježimo i u izvozu u Hrvatsku (rast 10 posto), Srbiju (+ 5,5 posto) i Sloveniju (+2 posto).
Ipak, u razmjeni sa Turskom, koja je krajem prošle godine i službeno ušla u recesiju, bilježimo pad izvoza za dva mjeseca ove godine od 14,1 posto.
Na početku godine imamo pojačani uvoz koji je iznosio 2,84 mlrd KM i za 6 posto je veći nego u istom periodu prošle godine.
On je za sada dobrim dijelom rezultat povećanog uvoza električne energije, prehrambenih proizvoda te strojeva i prijevoznih sredstava.
