Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH jedna od najvrijednijih institucija u Evropi

Navršava se 55 godina otkako je Nobelovu nagradu za književnosti dobio Ivo Andrić, i 55 godina rada Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.
Tim povodom od 18. do 28. juna Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti imat će specijalne programe, piše Patria.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine rijetka je kulturna i naučna institucija u južnoslavenskim/balkanskim i u evropskim razmjerama koja se istovremeno bavi čuvanjem i prezentacijom bogate građe iz dvije umjetničke oblasti – književnosti i pozorišne umjetnosti.

Osnovan je 1961. godine kao Muzej književnosti BiH, a deset godina kasnije, 1970. godine, Muzej je proširio svoju djelatnosti i na pozorišnu umjetnost BiH. Nalazi se u ulici Sime Milutinovića Sarajlije 7 i smješten je u staroj porodičnoj kući koja datira iz sredine 19. vijeka. Kuća je bila u vlasništvu porodice Skarić, a kasnije porodice Despić. Veliki doprinos u dotjerivanju vanjskoga izgleda kuće dala je vajarka Iva Despić, supruga advokata Ace Despića, posljednjeg vlasnika kuće.

Privlačnost ovog objekta u mnogome je uvećana postojanjem dvorišta (atrija) sa vrtom i fontanom koje je pogodno za održavanje književnih večeri, pozorišnih i muzičkih manifestacija, naučnih konferencija i seminara. Zgrada predstavlja kulturno-historijski spomenik prve kategorije.

U ovom trenutku u fondovim Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine se nalazi 67 književnih zbirki i 17 pozorišnih zbirku sa više od 20.000 eksponata.

U fondovima književnog dijela nalazi se materijal – zbirke za proučavanje književnosti naroda BiH, među njima najbogatije su zbirke Isaka Samokovlije, Ive Andrića, Meše Selimovića, Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Branka Ćopića, Hamze Hume, Borivoja Jevtića, Safvet-bega Bašagića, Amheda Muradbegovića, Maka Dizdara, Marka Markovića i arhiva književnoga časopisa Brazda.

Uz zbirke pojedinih književnika nalaze se i kompletne biblioteke Silvija Strahimira Kranjčevića, Petra Kočića, Hasana Kikića, Ahmeda Muradbegovića, Marka Markovića, Kalmija Baruga, Midhata Begića i Josipa Lešića, piše NAP.