Bosna i Hercegovina je dobila jasne uvjete koje mora ispuniti kako bi podnijela kredibilan zahtjev za članstvo, a bez ispunjenja istih koji niti u kojem scenariju neće niti milimetra napredovati na europskom putu.
Uvjeti su uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije, prihvaćanje principa tradicionalne trgovine te značajan napredak u provođenju, za sada samo “papirnatih reformi”. Od toga za sada nema ništa, bar službeno, tako da od podnošenja eventualnog zahtjeva neće biti ništa. Navedeni zahtjevi su ponovljeni i u strategiji proširenja Europske komisije, na Vijeću EU-a za Opće poslove, kao što su nam jasno kazali mnogi EU dužnosnici. Kako se navodi u dokumentu Direkcije za europske integracije BiH, naša zemlja može i prije nego što ispuni postavljene uvjete podnijeti zahtjev, ali on se u institucijama EU ne bi smatrao kredibilnim, odnosno čekalo bi se da se ispune svi neophodni preduvjeti i da se dobije “zeleno svjetlo” za taj korak. Dakle, bez ispunjenja zadataka i dalje tapkamo u mjestu.
Zahtjev za članstvo
Zahtjev za članstvo ima formu kraćeg pisma kojeg može potpisati predsjedavajući Predsjedništva BiH i/ili predsjedavajući Vijeća ministara BiH. U Zahtjevu se navodi da se u skladu sa članom 49. Ugovora o EU podnosi Zahtjev za članstvo. Zahtjev se uručuje najvišem predstavniku države koja trenutno predsjedava EU (Vijećem EU). Uz Zahtjev se može priložiti kraći ili opširniji dokument (Memorandum) koji ima za cilj da predoči EU da postoji konsenzus za proces europskih integracija navodeći najvažnija dostignuća na europskom putu, dok bi se potpisnici tog dokumenta obavezali da će istrajno raditi na ispunjavanju svih neophodnih preduvjeta.
Nakon što je zahtjev uručen, isti se prosljeđuje Vijeću EU, odnosno svim državama članicama EU-a. Ukoliko u Vijeću EU-a u formaciji ministara vanjskih poslova postoji konsenzus o prijemu kandidature, on se prosljeđuje Europskoj komisiji od koje Vijeće traži službeno mišljenje. Kako bi pribavila mišljenje, Komisija prvo treba steći uvid u stupanj ostvarenih reformi i usklađenosti domaćeg zakonodavstva za europskim zakonodavstvom po svim poglavljima acquis-a.
U tu svrhu priprema Upitnik i prosljeđuje ga državi koja je podnijela Zahtjev. Upitnik predstavlja službeni dokument kojim EU procjenjuje spremnost države da započne proces pristupanja, odnosno stupanj ispunjavanja kopenhagenških i madridskih kriterija. Generalni direktorati Komisije pripremaju Upitnik s ciljem dobivanja slika o trenutnoj situaciji u državi ali i o tome na koji način će se rješavati određena pitanja u budućnosti. Upitnici koje su dobile države okruženja su sadržavali nekoliko tisuća veoma konkretnih i detaljnih pitanja, a imajući u vidu složenu strukturu vlasti u BiH, i u našem slučaju može se očekivati veliki broj pitanja. Primjerice, Hrvatska je dobila 4560 pitanja, Makedonija 4666, Crna Gora 2178, Albanija 2280, Srbija 2483 pitanja.
Dugogodišnji proces
Kada se Upitnik dostavi državi podnositelju zahtjeva, od nje se očekuje da u roku od par mjeseci dostavi odgovore u Bruxelles na engleskom jeziku. Odgovori trebaju prezentirati usuglašene stavove po svim pitanjima kako bi država bila prepoznata kao kredibilan sugovornik Uniji.
Uz odgovore je potrebno dostaviti i veliki broj zakona, podzakonskih akata, strategija koje zatraži Komisija, i to sve na engleskom jeziku. Nakon analize svih odgovora, Komisija može dostaviti i set dodatnih pitanja u slučaju da pojedini odgovori nisu bili jasni ili čak ukoliko ona sama nije dobro formulirala određena pitanja. Na osnovu dobivenih odgovora Komisija izrađuje mišljenje (avis) o tome je li država spremna za status kandidata, kao i je li spremna za sljedeću fazu – definiranje okvirnog datuma za početak pregovora o pristupanju, o čemu konsenzusom odlučuju sve države članice EU.
U ovoj fazi postoji nekoliko varijanti daljeg razvoja događanja. U najboljem slučaju Komisija daje preporuku da država dobije status kandidata i odmah počinju pregovori. Druga varijanta je da država dobije status kandidata ali pregovori mogu otpočeti tek nakon što se ispune određeni uvjeti. Čak i kada Komisija da pozitivno mišljenje i država dobije status kandidata, može se dogoditi da se odgađa zauzimanje stava o otvaranju pristupnih pregovora. Treća varijanta je da država može dobiti status kandidata tek nakon što ispuni određene preduvjete. Najlošija varijanta je negativno mišljenje.
Na kraju, Komisija dostavlja mišljenje Vijeću EU, na osnovu kojeg Vijeće EU odobrava pozitivan avis (mišljenje). I konačno, Europsko vijeće treba potvrditi status kandidata i odobriti datum za početak pregovora. Teoretski, razdoblje od podnošenja Zahtjeva za članstvo pa do dobivanja statusa kandidata može da traje minimalno od jedne godine pa do više godina, što zavisi i od situacije u danoj državi ali i od stanja u samoj EU.
BiH još uvijek bez NPI
Važno je naglasiti i činjenicu kako BiH još uvijek nema Plan integracije, odnosno Nacionalni plan integracije u EU, koju su poodavno donijele sve zemlje okruženja (Hrvatska 2003., Crne Gore i Srbija 2008.). Nacionalni plan integracije precizan je plan kako dostignuti sve kriterije neophodne kako bi država postala članica EU, od političkih i ekonomskih, do najdetaljnijih standarda koji postoje u Uniji u oblastima trgovine, poljoprivrede, zaštite životne sredine, infrastrukture, itd. Radi se o sveobuhvatno dokumentu od više stotina stranica, a veliko je pitanje kada će ga naša zemlja sačiniti.
Dnevni list
