ŠTA JE MOTIV?
Budžet Srbije za odbranu skočio je između 2015. i 2021. za nekih 70% – na čak 1.4 milijarde dolara godišnje
“A ovi koji misle da su najjači, a veoma su jaki, oni ne znaju, još ih nismo obavijestili da nešto uskoro stiže u Srbiju, a mnogo prije će stići nego to što su oni kupili i čime se hvale.” Ovim je riječima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić komentirao hrvatsku kupovinu 12 francuskih borbenih višenamjenskih aviona Rafalea za više od milijardu eura, piše Index.hr.
Srbija jača vojsku kako je više nitko ne bi mogao ponižavati “kao devedesetih i dvijetisućitih godina”, dodao je Vučić na skupu povodom 13. obljetnice svoje Srpske napredne stranke pred više od 15.000 članova u Štark Areni. Da se Srbija ozbiljno naoružava, naravno, nije vijest od jučer, kao ni Vučićeva već standardna retorika o tome da se nad Srbima “više neće ponavljati oluje, bljeskovi i pogromi, bez obzira na sve pritiske”.
Deutsche Welle je tako još lani u svojoj analizi pisao o energičnoj srpskoj kupovini naoružanja koja, prema kritičarima, izgleda kao skupi “spektakl” bez jasne strategije, plana i cilja.
“Predsjednik Vučić sliči na trgovačkog putnika koji po svijetu ugovara poslove poput izvoza i nabavke naoružanja, i to u tajnosti i bez jasne predstave što su dobiti, a što posljedice po građane Srbije, odnosno koliko koštaju te vanjskopolitičke avanture”, komentirala je tada za DW Maja Bjeloš iz Beogradskog centra za sigurnosnu politiku. Dodala je da se Vučić u poslovima oko oružja – premda nema takve ustavne ovlasti – brzo i lako sporazumijeva s autoritarnim liderima, ali da državni novac troši i onda kada je pod pritiskom.
Vučić je i sa sastanka s rukovodstvom ministarstva obrane i vrhom vojske Srbije u Nišu ovog vikenda poručio da se sigurnosna situacija u regiji i svijetu komplicira, zbog čega Srbija “mora razvijati i dodatno osnažiti svoje vojne kapacitete”.
“Na godišnjoj razini uložit ćemo 500 milijuna eura više nego ranije. Ništa ne slutimo, nećemo nikoga napasti, ali ćemo biti u stanju obraniti našu zemlju i naše nebo i naše građane”, rekao je predsjednik Srbije i dodao: “Kad to više nije igra mačke i miša, to znači da više nitko neće moći vas napasti i da ste osigurali sigurnost za svoju djecu.”
Vučić, koji se suočava s jednim skandalom za drugim i kojeg kritičari u zemlji i inozemstvu s dobrim razlozima optužuju za autoritarnu vladavinu i potkopavanje pravne države, trodiobe vlasti, građanskog pluralizma, slobode medija i drugih demokratskih temelja, svoj kredibilitet pokušava zadržati narativom da su on i njegov SNS zaslužni za ekonomski preporođenu i sve jaču Srbiju koja se podiže kao “feniks iz pepela” – kako je rekao novinaru Economista, pokazujući mu pogled s terase predsjedničke palače na panoramu Beograda punu novih nebodera.
No, ostale države bivše Jugoslavije zabrinute su da se i srpska vojska – koja je kao tadašnja JNA imala ključnu ulogu u krvoproliću u ratovima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i kasnije na Kosovu – također diže iz pepela.
I nije trebalo dugo čekati da Vučić počne zveckati naoružanjem te obnovljene i modernizirane vojske. Krajem rujna je, podsjetimo, zbog spora s Kosovom (čiju neovisnost Srbija ne priznaje) oko registarskih tablica i prosvjeda kosovskih Srba koji je izbio poslao vojne avione i helikoptere da lete u neposrednoj blizini granice, a vojnike s oklopnim vozilima poslao je na dva kilometra od te granice.
Nije stao na tome, već je uputio bizarni i dvosmisleni ultimatum NATO-u da će, ako ne reagira “u roku od 24 sata” u slučaju da Kosovo “nastavi pogrom stanovništva”, srpska vojska “reagirati i neće dozvoliti reprizu 1995. i 2004. godine”, aludirajući na to da će ući na teritorij Kosova. To se na kraju, naravno, nije dogodilo.
Ne treba zaboraviti ni provokativni performans iz 2018. kad su, povodom obilježavanja Dana Vojske Srbije, srpske vlasti na trg u Novom Sadu postavile tenkove – pri čemu je cijev jednog od njih bila uperena ravno u ulaz novosadske katoličke crkve Ime Marijino, poznate i kao novosadska katedrala.
Proračun Srbije za obranu skočio je između 2015. i 2021. za nekih 70% – na čak 1.4 milijarde dolara godišnje. Rusija i Bjelorusija poklonile su joj deset polovnih aviona Mig-29. Rusija joj je dala i 30 tenkova i oklopnih transportera i prodala sustav protuzračne obrane Pancir S1.
Srbija je kupila i kineske vojne dronove, ruske helikoptere i francuski raketni sustav zemlja-zrak Mistral. Ministar unutarnjih poslova i bivši ministar obrane Aleksandar Vulin u listopadu je najavio da Srbija pregovara o kupnji transportnih aviona i helikoptera od Airbusa. U rujnu je srpska vlada objavila i da s Izraelom pregovara o protutenkovskim projektilima.
Turske bespilotne letjelice Barjaktar, koje su imale ključnu ulogu u pobjedi azerbajdžanskih snaga nad armenskima u Nagorno-Karabahu prošle godine, također bi se mogle naći na srpskom popisu za kupovinu. A srpska domaća obrambena industrija također proizvodi novo naoružanje i opremu, ne samo ono iz vremena JNA.
Vučić se 2019. pohvalio i novim ruskim borbenim helikopterima Mi-35 i Mi-17 i poručio da ih “neki zovu vražjim kočijama, ali oni će biti čuvari neba Srbije”.
Ostatak teskta pročitajte OVDJE.
(DEPO PORTAL/dg)
