Finansiranje projekata energijske efikasnosti u javnom sektoru BiH
Problematika energijske efikasnosti (EE) u BiH leži u nedovoljnom uticaju institucija u toj oblasti, nepostojanju cjelokupnog zakonodavnog okvira, nedostatku sistematskog praćenja i prikupljanja relevantnih podataka, te nužnosti primjene mjera EE u sektorima zgradarstva, transporta, industrije i drugo – izjavio je za Fenu voditelj projekata CETEOR d.o.o. Sarajevo Nihad Harbaš.
Kako se građevinski sektor BiH sve više razvija kroz gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih objekata, kako je dodao, princip efikasne gradnje i racionalne upotrebe energije je ključan. Tome još doprinosi i obaveza građevinskog sektora prema domaćem zakonodavstvu proizišlom iz Evropske unije u cilju smanjenja potrošnje energije i emisije stakleničkih gasova.
“Podršku rješavanju navedenih problema sve više pružaju međunarodne, ali i domaće vladine organizacije koje finansiraju projekte iz oblasti energijske efikasnosti. Ciljevi takvih projekata i programa ogledaju se prije svega u razvoju domaće legislative iz oblasti energijske efikasnosti, podršci vladinim institucijama u donošenju relevatnih propisa, razvoju domaćeg konsultantskog tržišta, te u krajnjoj liniji smanjenju potrošnje energije, troškova i emisije stakleničkih gasova”, dodao je Harbaš.
Po njegovim riječima, u proteklih pet godina u Bosni i Hercegovini putem međunarodnih i domaćih institucija odobrena su milionska nepovratna sredstva za finansiranje projekata iz oblasti energijske efikasnosti. Fokus većine implementiranih projekata zasnivao se na podršci međunarodnih institucija vladinim (u donošenu zakonodavstva), te podršci vladinih institucija lokalnoj zajednici (na impelmentaciji projekata EE).
“Kako se bez sumnje taj trend finansiranja i implementacije projekta energijske efikasnosti iz raznih fondova nastavlja, veoma je značajno da svijest o energijskoj efikasnosti i njenim benefitima, kao i mogućnošću potencijalnog sufinasiranja, bude razvijena u državnim, kantonalnim i općinskim organima vlasti”, napomenuo je Harbaš.
Naveo je da nezadovoljavajući protok informacija i kratak vremenski rok za aplikaciju dodatno otežavaju pripremu potencijalnih korisnika.
“Dva su ključna problema sa kojima se potencijalni korisnici sredstava susreću. Prvi je otežan protok informacija o postojanju fondova koji dodjeljuju sredstva, a drugi nepotpunost podnesene projektne dokumentacije prilikom apliciranja”, pojasnio je.
Harbaš je kazao da se pri dodjeli nepovratnih sredstava prednost daje projektima koji imaju spremnu dokumentaciju koja dokazuje, između ostalog, opravdanost investicije, a ta dokumentacija odnosi se, prije svega, na preliminarni i detaljni energijski audit i/ili energijski certifikat koje izdaju ovlaštene firme za energetske preglede i energetsko certificiranje objekata.
FENA
