Birali ste lošu vlast? Treba vas opaliti po džepu!

Kad bismo uspostavili sustav u kojem birači snose osobnu odgovornost za svoj izbor, političke stranke bile bi pod daleko većim pritiskom da se mijenjaju i demokratiziraju jer bi morale zadovoljiti konkretne birače, s imenom i prezimenom

Autor: Helena Puljiz

Vlast koja do kraja četverogodišnjeg mandata nije u stanju osigurati rast od pet posto treba pasti, a birači koji su je izabrali trebaju naredne četiri godine plaćati ekstra porez od, recimo, pet posto jer je njihova odluka bila presudna za loš rezultat. Izbor neuspješne vlasti na lokalnim izborima može se plaćati ekstra prirezom od pet posto. Opće (pre)visoke poreze i prireze zbog njihovih loših odluka ionako svi plaćamo. Da ne bi bilo da zagovaram samo kazneno oporezivanje, trebalo bi i nagraditi one koji mudro biraju, pa ako birači odaberu uspješnu vlast, koja stvara uvjete za rast BDP-a većeg od pet posto, neka imaju poreznu olakšicu u postotku rasta koji nadmašuje pet posto.

Jeste li gledali dokumentarni film Saše Kosanovića ‘Iznad gomile’? Vjerojatno niste, ali trebali biste, barem svi vi koji smatrate kako bi vaš život u Hrvatskoj trebao biti bolji, kvalitetniji, kako biste trebali plaćati manje poreze, zarađivati više i uživati više. U tom je dokumentarcu, između ostaloga, prikazano svjedočanstvo zviždačice Vesne Balenović koja je svoje najbolje godine života žrtvovala za opće dobro, a u kojem ona otkriva kako su joj, na krajnje svirep i podmukao način, pokušali uništiti zdravlje i život. Sustav je pokušao sve ne bi li ušutkao taj glas koji nas je, početkom novog milenija, htio probuditi vriskom o kriminalu u strateškoj nacionalnoj naftnoj kompaniji Ini. Uzalud nas je budila, mi nismo osviješteni građani, mi smo paralizirana gomila koja nije zaslužila imati Vesnu Balenović, ne zaslužujemo nijednu zviždačicu/zviždača, nijedno ljudsko biće koje je ovdje pokušalo raditi za politički nedostižno opće dobro.

Ne zaslužujemo zato što smo, u prosjeku, moralno i intelektualno lijeni, zato što smo komotni, uljuljani u uvjerenju kako smo nemoćni i kako su nam drugi krivi za beznađe u kojem godinama živimo, a u koje smo kao nacija konačno i potonuli do dna u ovoj godini na izmaku.

O odgovornosti političara svakoga dana ispišemo i izgovorimo stotine riječi, ali vrijeme je da se zapitamo što je s nama samima u toj igri. Nije da nam mnogi moćni nisu krivi, nije da vlasti koje smo birali, počevši od ove koja baš puni treću godinu, nisu odgovorne za uništenje ove jadne zemlje koja je imala solidne perspektive, ali za to smo i mi odgovorni jer ih je većina među nama birala i izabrala pa je vrijeme i da se za takav krimen počnu plaćati pojedinačni penali.

Zato bismo trebali uvesti poseban porez za birače koji su birali (izvršnu i lokalnu) vlast koja ne daje obećane/željene rezultate. Budući da novac pokreće svijet, jedan od glavnih parametara po kojem bi se određivalo što je dobra ili loša vladavina morao bi biti rast BDP-a. Vodeći ekonomski stručnjaci slažu se kako je za servisiranje dugova i preživljavanje potreban rast od minimalnih tri posto dok bi za razvoj i sustizanje 20-godišnjeg kašnjenja za visoko i srednje razvijenim državama EU-a on morao iznositi minimalno pet posto u idućih deset godina. Dakle trebamo vlast koja je u stanju osigurati rast od minimalno pet posto godišnje.

Ako je u pojedinoj godini mandata gospodarski rast manji od onih minimalnih tri posto, vlast pada odmah i ide se na nove izbore.

Vlast koja do kraja četverogodišnjeg mandata nije u stanju osigurati rast od pet posto treba pasti, a birači koji su je izabrali trebaju naredne četiri godine plaćati ekstra porez od, recimo, pet posto jer je njihova odluka bila presudna za loš rezultat. Izbor neuspješne vlasti na lokalnim izborima može se plaćati ekstra prirezom od pet posto. Opće (pre)visoke poreze i prireze zbog njihovih loših odluka ionako svi plaćamo.

Da ne bi bilo da zagovaram samo kazneno oporezivanje, trebalo bi i nagraditi one koji mudro biraju, pa ako birači odaberu uspješnu vlast, koja stvara uvjete za rast BDP-a većeg od pet posto, neka imaju poreznu olakšicu u postotku rasta koji nadmašuje pet posto.

ko je tu lud?

Tehnološka revolucija omogućila je i da se birati može putem interneta, a zbog tehnološke zastarjelosti dijela ovdašnje populacije to se može ispočetka provoditi i djelomično, ali na biračkom mjestu – bilo ono udobna kućna fotelja, bilo ured javne uprave – glasači se lijepo mogu registrirati za koga glasaju na pojedinim izborima. Izlazak na izbore bio bi obavezan, a za neizlazak bi se plaćala kazna od 150 kuna (ili 20 eura). Kad bi ih se opalilo po džepu, sigurno bi drukčije shvaćali svoje građanske obaveze, a sigurno je i da bi ih to motiviralo na aktivnije sudjelovanje u političkom životu.

Kad bi znali da se s njihovih računa izravno skida šteta počinjena u Ini ili šteta koju čini cinični državni odvjetnik kojeg drži vlast koju su birali, pa ga još i za Ustavni sud kandidiraju, drukčije bi gledali na slučaj Balenović i ne bi mogli samo hladnokrvno odmahivati rukom ‘ah, ta je luda'… Jer nije luda Balenovićka, nego svi mi koji dozvoljavamo da se slučajevi poput njezinog ponavljaju iz godine u godinu, iz dana u dan.

Kad bismo uspostavili sustav u kojem birači snose osobnu odgovornost za svoj izbor, političke stranke bile bi pod daleko većim pritiskom da se mijenjaju i demokratiziraju jer bi morale zadovoljiti konkretne birače, s imenom i prezimenom, oni bi se mogli i udruživati, a nezadovoljstvo stanjem u pojedinoj stranci članstvo bi moglo izraziti i registracijom glasa za drugu političku opciju. Naša odgovornost političare ne amnestira od odgovornosti. Vrijeme je da pravni stručnjaci i politolozi razmisle o revolucioniranju sustava liberalne demokracije i predlože konkretna rješenja, jer sitni kozmetički zahvati nisu dali željene rezultate. Novac pokreće svijet, a sloboda, u kombinaciji s odgovornošću, može činiti čuda.

P.S. Situacija u Hrvatskoj postala je toliko apsurdna da je mnogi i nazivaju Apsurdistanom. Takvo stanje naprosto je nepodnošljivo i tjera na razmišljanje kako iskoračiti iz njega, a ovaj tekst tek je kreativno promišljanje tome u prilog.

Izvor: Tportal

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close