Federacija BiH će u razdoblju koje je pred nama nastaviti s procesom finansiranja iz vanjskih izvora, poput međunarodnih financijskih institucija, a pritom će se, kako su naglasili strategijom upravljanja dugom od 2021. do 2023., voditi računa da osiguranje finansijskih sredstava za finansiranje Vladinih potreba bude uz prihvatljive troškove i rizike u srednjem i dugom roku uz najavu kako će i dalje raditi na razvoju domaćeg tržišta vrijednosnih papira, piše Večernji list BiH.
Najveći kreditori Vanjska finansijska sredstva koja Federaciji BiH stoje na raspolaganju i planira ih angažirati u razdoblju od 2021. do 2023. procjenjuju se na 3,041 mlrd. maraka (1,909 mlrd. dolara). Uzimajući u obzir ciljeve definirane ovom strategijom, troškove i rizike ugovaranja zajmova, Federacija BiH nastavit će s politikom maksimiziranja zaduživanja kod multilateralnih finansijskih institucija, a procjene upućuju kako bi se približno 76,5% planiranih potreba moglo zadovoljiti finansiranjem iz ovih izvora.
Najveće zaduženje planira se kod MMF-a, 569 miliona dolara, a slijedi Europska investicijska banka kod koje bi se Federacija u iduće tri godine trebala zadužiti za 370,08 miliona dolara. EBRD je treći finansijer po iznosu te je plan da će iz toga izvora stići ukupno 304,9 miliona dolara. KfW je također još jedan od većih izvora finansiranja, a procijenjeni iznos sredstava je 164,6 miliona dolara.
Domaće tržište vrijednosnih papira relativno je malo i nerazvijeno, ali ima trend rasta prilagođavajući se finansijskim potrebama Vlade Federacije BiH. Domaće komercijalne banke najveći su investitori u trezorske zapise i tržišne obveznice Vlade FBiH i uglavnom ih čuvaju do dospijeća.
U namjeri osiguranja daljnjeg razvoja domaćeg tržišta vrijednosnih papira i transparentnosti zaduživanja, vodeći pri tom računa o svojim financsijskim potrebama i troškovima, Vlada Federacije BiH nastavit će s aukcijama obveznica u mjeri koja je potrebna da se iznos sredstava na jedinstvenom računu trezora FBiH održava na zadovoljavajućem nivoui, kao i dražbama aukcijama trezorskih zapisa u slučaju pojave deficita jedinstvenog računa prouzročenog neusklađenošću gotovinskih tokova. Broj emisija i visina ponude rizničnih zapisa (ročnosti tri, šest, devet i dvanaest mjeseci) varirat će u ovisnosti o potrebama trezora u procesu upravljanja likvidnošću.
Za buduća izdanja obveznica FBiH će uzimati u obzir interese investitora, ali će nastojati produžiti prosječno vrijeme dospijeća vrijednosnih papira izdavanjem obveznica s dospijećem dužim od pet godina.
Portfelj duga za koji je odgovorna i kojim upravlja Vlada na dan 31.decembra 2020. iznosio 5,832 milijarde maraka (3,662 milijarde dolara ili 26,41% BDP-a FBiH), a sastoji se od vanjskog duga u iznosu od 4,892 milijarde maraka i unutarnjeg duga u iznosu od 849,86 miliona maraka. S
Servisiranje obaveza pritom će svakako ovisiti o nizu preduvjeta, počevši od oporavka ekonomije pa do s tim povezane tematike kreditnoga rejtinga.
indikator.ba
