Na prvi pogled u mostarskm okupljanju članova diplomatskog kora Bosne i Hercegovine, hrvatske nacionalnosti, a koje se naziva hrvatskim diplomatama, iako oni zvanično predstavljaju Bosnu i Hercegovinu, nema ništa sporno. Međutim činjenica je da okupljanje dolazi u jeku predizborne kampanje pred nadolazaće izbore. Stoga se postavlja pitanje, može li se govoriti o zloupotrebi bosanskohercegovačke diplomatije, odnosno institucija Bosne i Hercegovine u svrhu predizborne kampanje kandidata HDZ-a za člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića.
Osim što Dragan Čović bosanskohercegovačku diplomatiju ovim okupljanjem dijeli po nacionalnoj osnovi, te pokušava poslati poruku o formiranju paradiplomatskih tijela, što je već najavljeno formiranjem zajedničkih predstavništva ekskluzivno hrvatskih kantona u Briselu, evidentno je da dobar dio tih diplomata, da li iz političke neopreznosti ili ne, svojevoljno pristaje da bude više reprezent interesa jedne političke partije a manje reprezent interesa države Bosne i Hercegovine.
Obzirom da je dio te diplomatije najblaže rečeno otuđen od zastupanja interesa Bosne i Hercegovine, a iskustvo pokazuje da su dojučernjašnji “hrvatski” diplomati nominalno u službi Bosne i Hercegovine, preko noći postali diplomati Republike Hrvatske, koji su se snažno angažovali u lobiranju izmjena Izbornog zakona upravo po želji Dragana Čovića, obzirom da je dio te diplomatije mobilisan u propagiranju interesa jedne političke stranke čiji se politički ciljevi počesto apsolutno podudaraju sa interesima zvaničnog Zagreba, koji u posljednje dvije godine vodi diplomatski, obaviještajni i medijski teror nad Bosnom i Hercegovinom, obzirom na sve to postojavlja se opravdano pitanje kakva je uopće sudbina bh. diplomatije, odnosno kakva je sudbina one države čiji većinski dio diplomatskog kora u najmanju ruku ne radi u njenom interesu.
Logičko pitanje koje se s tim u vezi postavlja jeste šta će se desiti ukolik nakon 7.oktobra ove godine u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine nađe koalicija Čović – Dodik koja nimalo nije naklonjena Bosni i Hercegovini kao državi?
Faktički, postoji vrlo izvjesna mogućnost da će dvije trećine nominalno bosanskohercegovačke diplomatije direktno raditi protiv interesa države Bosne i Hercegovine. Pojednostavljeno rečeno, to bi moglo značiti da će u Vašingtonu, Briselu, Londonu, Berlinu, Moskvi i Ankari, po omjeru snaga, sjediti upravo onakvi bosanskohercegovački Čovićevi i Dodikovi diplomati koji neće uraditi ništa u interesu Bosne i Hercegovine a uraditi će aspolutno sve što mogu protiv interesa Bosne i Hercegovine kao države.
– Drugi scenarijo je ovakav; ukoliko u trci za članove Predsjedništva BiH, pobijedi probosanski orijentisan član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, i probosanski kandidat za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, Bosna i Hercegovina barem neće imati dvije trećine svoje diplomatije koja će direktno raditi protiv interesa države BiH i na njenom rušenju, nego dvije trećine bosanskohercegovačke diplomatije koja će raditi u interesu Bosne i Hercegovine i u interesu opstojnosti Bosne i Hercegovine kao države.
U vremenu geostrateških preslagivanja i u vremenu kada država Bosna i Hercegovina mora očuvati svoje strateško savezništvo sa svjetskim centrima moći, osobito Vašingotnom, Berlinom, Briselom, Lonodom i Ankarom, ta razlika je od izutetnog značaja.
N.H.
(Vijesti.ba)
